– Јad Vašem nije Šindlerovu listu stavio onlajn, kao što onlajn nije
postavljen ni dnevnik Ane Frank. Mi nećemo spisak učiniti javno
dostupnim na internetu, između ostalog i zbog mogućnosti brojnih
zloupotreba. Svako može da dođe, da se najavi i izvrši uvid u spisak i
digitalnu kopiju – rekao je Ristić novinarima u Banjaluci.
On je istakao da je veliki broj ljudi već pristupio spisku, a riječ
je o građanima Srbije i Republike Srpske, dok zahtjevi pristižu iz svih
dijelova svijeta.
– Važno je da je taj arhivski dokument u našem posedu. Mi smo za njim
tragali 80 godina. Uspeli smo da dođemo do njega i to nije kraj potrage
– istakao je Ristić.
On je dodao da Muzej žrtava genocida raspolaže sa oko 200.000
artefakata, bez čega se istraživanje o stradanju u Drugom svjetskom ratu
ne može zamisliti, i to ne samo o stradanju Srba, već i Јevreja i Roma.
– Mi smo prošle godine naše fondove obnovili sa više hiljada
artefakata. Ovo je jedan od najznačajnijih, možda i najznačajniji u
prethodnih godinu dana. To govori o značaju institucije, referentnosti i
o tome da Muzej žrtava genocida ne deluje isključivo u srpskim etničkim
okvirima, već globalno, i da je izuzetno cenjena institucija u celom
svijetu – zaključio je Ristić.
Originalni spisak Diane Budisavljević sa imenima 5.800 srpske djece,
koji je odnedavno u posjedu Muzeja žrtava genocida iz Beograda, a za
koji se smatralo da je izgubljen ili uništen, nastao je polovinom 1942.
godine nakon bitke na Kozari, a sadrži imena i prezimena djece, njihovih
roditelja, datum i naziv logora iz kojeg su spasena, kao i starosnu dob
i identitet hrvatskih usvojilaca.
Prema poznatim podacima, živo je još 250 do 300 djece bivših zatvorenika logora smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Diana Budisavljević bila je humanitarka austrijskog porijekla, udata
za ljekara srpske nacionalnosti u Zagrebu, koja je tokom Drugog
svjetskog rata spasila više od 10.000 djece iz ustaških logora smrti u
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Vodila je kartoteku o djeci, sa nadom da bi jednoga dana ona mogla
biti vraćena svojim biološkim porodicama, ali joj je prema nalogu
Ministarstva socijalne politike Hrvatske maja 1945. godine ta
dokumentacija oduzeta.
Izvor: srna.rs

