Paralelno sa najavljenim rezolucijama o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN i u Kongresu SAD, kao i sa sve većim prijetnjama da što više smanje nadležnosti Srpske, zapadne zemlje planiraju da pokrenu inicijativu da ta opština dobije specijalni status.
"Srebrenica bi bila izuzeta iz nadležnosti Banjaluke i stavljena pod jurisdikciju Sarajeva, a pod obrazloženjem da je i tokom rata tu bila zaštićena zona UN", rekao je sagovornik lista iz Vlade Srbije.
On podsjeća i da su sličnu ideju predlagale bošnjačke partije još 2007. godine da bi Banjaluka na kraju Srebrenicu proglasila područjem od posebnog socijalno-ekonomskog značaja.
Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak rekao je za "Blic" da je ta ideja vrlo opasna."Nikakvu zvaničnu inicijativu o Srebrenici nismo dobili. Ali ukoliko se međunarodna zajednica na to odluči, mora biti oprezna, jer nije prihvatljivo nikakvo prekrajanje ustavnog uređenja BiH", rekao je Crnadak.
U nacrtu rezolucije Velike Britanije o Srebrenici, koja bi 7. jula trebalo da bude razmatrana u Savjetu bezbjednosti UN, najoštrije se osuđuju sva kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava, "genocid" u Srebrenici, te svako njegovo poricanje.
U tekstu rezolucije, koji su objavile "Večernje novosti" i "Politika", članice UN se pozivaju da budućim generacijama "usade lekcije" iz prošlosti, odnosno apeluje na zemlje da lekcije o ovakvim zločinima uđu u školske udžbenike.
U preambuli se navodi tvrdnja da su "desetine hiljada žena, djevojaka, ljudi i dječaka bili žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u BiH, uključujući i Srebrenicu".
"Politika" izdvaja da se u nacrtu rezolucije, koji ima 13 tačaka i četiri strane, 35 puta pominje riječ "genocid", a samo tri puta pomirenje.
U uvodnom dijelu se podsjeća na hašku presudu generalu Radislavu Krstiću iz 2004. godine da se "u Srebrenici desio genocid" i da je istu kvalifikaciju za zločine u tom gradu dao i Međunarodni sud pravde 2007. godine.
U četvrtoj tački se izražava saosjećanje za žrtve na svim stranama u sukobu u BiH, kao i za njihove porodice, i poziva države članice da nastave da obezbjeđuju pravdu i dugoročnu podršku preživjelima, uključujući po potrebi one koji su bili žrtve seksualnog nasilja.
Naglašava se suštinski značaj pomirenja koje je zasnovano na dijalogu, prihvatanju djela iz prošlosti svih strana u sukobu i posvećanosti pravdi i podršci žrtvama, kao osnovi za jačanje bezbjednosti, stabilnosti i prospreriteta, kako u BiH, tako i u širem reginu, a s tim ciljem pozdravlja nedavni sporazum parlamenta i političkih lidera BiH o ambicioznom programu reformi, koji uključuje posvećenost mjerama da se ubrza proces pomirenja.
Izvor: Srna
