Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić optužio je Dodika da
se za vrijeme rata bavio švercom na šta je predsjednik RS odgovorio da je to
vrijeme dobio najviše odlikovanje od tadašnjeg predsednika RS Radovana
Karadžića, te da je njegov ratni raspored bila Narodna skupština RS, čiji je
poslanik bio tokom rata i učestvovao u donošenju svih važnih odluka, pa i one o
osnivanju Vojske RS.
"Što se tiče mog ratnog učešća, o tome govori najviše
odlikovanje koje sam dobio od Karadžića tokom rata, dakle odlikovan sam kao
poslanik u to vrijeme, moj ratni raspored je bio na aerodromu u Banjaluci,
bio sam komandir čete Vojne policije. Sredinom rata Narodna skupština RS, gdje
sam bio u manjini, donijela je odluku da se svi poslanici s ratnim rasporedom
od tog momenta vode u Narodnoj skupštini i naša obaveza je bila da učestvujemo
u radu Narodne skupštine. Bio sam na većini tih sjednica, ovdje u Banjaluci pa
do mnogih na Palama, u Zvorniku, Bileći i Novom Gradu. Moja obaveza u tom
pogledu i moje učešće su veoma poznati, sve ostalo je dio spekulacija koje se
vuku od ranije, ali to nemojte shvatiti kao odgovor, pogotovo ne Mektiću, to je
već nekoliko puta reciklirano u javnosti. Ja sam ponosan na svoje učešće,
nikada to nisam javno govorio. Dakle, bio sam komandant čete Vojne policije na
aerodromu godinu dana, na aerodromu koji je u to vrijeme bombardovan i
granatiran i tada sam, kao čovjek koji se bavio biznisom i prije rata, pomagao
da se promptno osposobi pista i ulagao sam svoja lična sredstva kako bi avioni
mogli što brže i sigurnije da polijeću, objašnjavati to sada je suvišno",
rekao je Dodik.
Međutim, portal Klix piše da politika, ipak, nije bila jedino
polje na kojem je Dodik djelovao, a to potvrđuju i izvještaj Finansijske policije
kojeg su 5. avgusta 1993. godine sačinili inspektori Mile Tamamović i Mile
Banika, u kojem se vidi da je Dodikovo privatno proizvodno-transportno
preduzeće Igokea naftu prodavala tri puta skuplje od nabavne cijene.
Tamamović i Banika su na osnovu knjigovodstvenih evidencija
i dokumentacije o ulazu robe utvrdili da je Igokea u tri navrata kupila 127.458
litara nafte.
“Nabavna cijena robe iznosila je 743.138.490 tadašnjih
dinara, a maloprodajna vrijednost nafte procijenjena je na 2.176.200.576
dinara. Drugim riječima, to izgleda ovako: prvi kontigent nafte Dodik je
nabavio 26. februara 1993. godine. Za 63.324 litre plaćeno je 230.189.400
dinara, a ta nafta je prodata za 674.078.356 dinara. Trećim riječima – Igokea
je naftu prodala po 292,8 posto većoj cijeni od nabavne”, piše Klix.
Tamamović i Banika su na osnovu carinskih deklaracija broj
479 od 25. maja 1993. godine i broj 510 od 16. juna iste godine utvrdili da je
Igokea izvršila nabavku, uvoz i carinjenje 270.786 litara nafte od grčke
kompanije Evroip.
Nabavka je plaćena 44.529,02 američkih dolara. Međutim,
Igokea je od ukupno nabavljene količine robe zadužilo 227.189 litara, dok
preostala količina od 43.596 litara ne postoji u poslovnim knjigama. Ukupna
vrijednost manjka iznosila je 7.168,93 dolara, odnosno 183.030.000.000 dinara.
Izvor: Klix
