Hunze za sebe tvrde da su potomci Aleksandra Velikog.
Sličniji su Evropljanima nego drugim Azijskim narodima.
Jedan od razloga za veliko interesovanje za njih je njihova
specifična mladolikost, otpornost na razne bolesti među kojima je i rak, tome u
prilog govori kako im je prosječni životni vijek oko 100 godina, iako mnogi
među njima žive od 110 do 120 godina.
Danas postoji oko 30 hiljada ljudi Hunza naroda, a iako za
to ne postoje pisani dokazi, kažu kako je među njima bilo i pojedinaca koji su
doživjeli i do 160 godina. Ova mala, sretna i neobična zajednica živi na
nadmorskoj visini od oko 3000 metara, a kaže se kako je Hunzama nemoguće
pogoditi starost, jer sa 40 godina obično izgledaju duplo mlađe.
Kako je to moguće? Ni znanstvenici nisu posve sigurni, stoga
su se bacili na izučavanje njihovih životnih navika u nadi da će tako otkriti
"sveti gral zdravlja". Sami pripadnici naroda tvrda kako tajna
njihove mladolikosti i imuniteta leži u zdravim navikama.
Iako je poznato se ženska plodnost drastično smanjuje nakon
40-e, kod Hunzi ovo pravilo i nije tako strogo te postoje primjeri žena koje su
rađale i u 60-ima, budući da im i menopauza nastupa u kasnijoj životnoj dobi.
To zahvaljuju životu s malo stresa, puno seksa i najboljoj prehrani na svijetu.
Činjenica je kako Hunze rijetko obolijevaju, ne samo od
hroničnih bolesti poput raka, dijabetesa ili pak srčanih bolesti, no oni se i
rijetko zaraze kratkotrajnim virusima poput onog gripe.
Naućnici nagađaju kako iza svega stoje brojne metode
kojima oni od mladosti jačaju svoj imunitet, a poznato je kako se Hunze bez
problema kupaju i u posve ledenoj vodi. Redovno poste Specifično za Hunze je da
jedu samo ono što uzgoje – ne prihvaćaju uvoznu ili industrijski proizvedenu
hranu, a za znanstvenike je upravo jedna od tajna njihove dugovječnosti, piše
Shift.
Hrane se sirovim voćem i povrćem, orašastim plodovima, jedu
jako puno sušenih marelica, razne žitarice (uglavnom proso, heljdu i ječam),
mahunarke te rjeđe ovčji sir, mlijeko i jaja.
Jedan dio godine ne jedu ništa u trajanju između dva i
četiri mjeseca već piju samo sok od sušenih marelica. To je kod njih tradicija
od davnina koju jako poštuju, a odvija se u doba godine kad voće još nije
zrelo. Sjemenke marelica bogate su B-17 vitaminom koji djeluje antikancerogeno,
a oni od sjemenki rade ulje. No, riječ je o iznimno malim dozama koje u
protivnom mogu biti opasne po život. Tamo je čak stvar prestiža koja obitelj
ima više stabala marelica na svojoj zemlji.
Za njih vjeruju da im donose jak libido, dugu plodnost i
vitalnost. Puno hodanja i smijeha Hunze provode većinu svog vremena u prirodi,
na svježem zraku. Postoje brojne znanstvene studije koje potvrđuje benefite
takve prakse, a za Hunze je specifično kako na dan prohodaju oko 20 kilometara.
Osim toga, ništa se ne može usporediti hodanjem po neravnom
prirodnom terenu satima, što je njima svakodnevica. Dok se u ostatku svijeta
radi "na normu" i pod stalnim stresom, Hunze prakticiraju meditaciju.
Što se tiče uzimanja pauza, oni tu vjeruju svom instinktu, naprosto se
odmarajući kad god osjete da im je to potrebno.
Iako su vrlo druželjubivi, pripadnici ovog naroda imaju
naviku i nekoliko sati na dan provoditi sami, kad meditiraju i općenito se
posvećuju svojim mislima.
Izvor: Radio Sarajevo
