Vakcine prolaze mnogobrojne faze ispitivanja njihove sigurnosti i djelotvornosti. U ranim fazama, istraživačke laboratorije i industrije trebaju odabrati koji i kakav će biti odgovarajući antigen i koja će ga tehnologija proizvesti. Može se donijeti odluka da će se uzgajati izazivač bolesti, poput virusa – kao u slučajevima oslabljenih – atenuiranih, “živih” vakcina ili inaktiviranih, “mrtvih” vakcina.
Kada čujemo da su se pojavili novi sojevi i varijante virusa, to obično prvo izazove paniku građana, a onda se dogodi upravo suprotna pojava – kada se objasni da se ništa bitno ne mijenja u načinu na koji se treba čuvati, građani se opuste, pa neki ne poštuju dovoljno ni već postojeće ne-farmaceutske mjere, poput pravilnog nošenja maske i držanja distance.
Svjetska zdravstvena organizacija je danas saopštila da nema razloga da se prekine upotreba vakcine AstraZeneke, nakon što je nekoliko evropskih zemalja obustavilo vakcinaciju stanovništva oksfordskom vakcinom zbog straha od zgrušavanja krvi nakon davanja doze.
Danska je privremeno suspendovala upotrebu vakcine protiv virusa korona kompanije AstraZeneca, nakon izvještaja o slučajevima stvaranja krvnih ugrušaka, uključujući jedan u toj zemlji, saopštile su danas danske vlasti.
Prvo smo čuli za britanski novi soj virusa SARS-CoV-2, a zatim su se pojavili brazilski i južnoafrički. Potom se počelo govoriti o kalifornijskom, njujorškom, a nedavno čak i o hrvatskoj varijanti virusa. Neki od njih su se pokazali i transmisivnijim, odnosno lakše se prenose, što znači da mogu inficirati veći broj ljudi, ali i zahvatiti više ćelija kod jedne inficirane osobe.
