U posljednjih sedam godina za državljanstvo BiH apliciralo je najviše osoba iz Hrvatske, a najviše 2011. godine, kada ih je 57 dobilo bh. pasoš. Godinama se taj broj smanjivao, ali je ukupno od 2010. godine do danas 171 osoba dobila bh. državljanstvo.
Na drugom mjestu su zahtjevi osoba iz Srbije, a u spomenutom periodu 97 ih je dobilo državljanstvo BiH. Osim zemalja regije, najviše zahtjeva za dodjelu bh. državljanstva dolazilo je od osoba iz arapskih zemalja. Tako su u posljednjih sedam godina državljanstvo dobile 42 osobe, a najviše iz Sirije, Jordana i Sudana.
Treba istaći da predmeti stjecanja državljanstva po osnovu Ugovora o dvojnom državljanstvu između BiH i Srbije ne dolaze na saglasnost Ministarstvu civilnih poslova, već se samo dostavljaju rješenja koja se uvode u evidenciju stjecanja državljanstva BiH, a predmeti naturalizacije po osnovu Ugovora između BiH i Hrvatske dolaze na saglasnost ministarstvu, jer odredbe tog Ugovora upućuju na primjenu zakona o državljanstvu država ugovornica.
Na osnovu dostupnih podataka Ministarstva civilnih poslova BiH, u posljednjih sedam godina nije bilo odobravanja državljanstva BiH za osobe iz arapskih zemalja čiji turisti, ali i investitori najviše dolaze u BiH, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Saudijske Arabije ili Bahreina.
Kada je riječ o dodjeli državljanstva naše zemlje po osnovu odredbe o prijemu osoba od naročitog interesa za BiH, u posljednjih 10 godina dodijeljena su 82 takva državljanstva i to najviše za osobe iz Crne Gore (13), zatim Hrvatske (12), i Srbije (10).
U Federaciji BiH od donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz 2013. godine, do prije nekoliko mjeseci, nije vođen postupak naturalizacije stranaca, jer se kasnilo s donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Federacije BiH (usklađivanje entitetskog zakona o državljanstvu s važećim Zakonom o državljanstvu BiH), a zatim i donošenjem podzakonskih propisa. Zbog zastoja od nekoliko godina, očekuje se povećan broj predmeta u narednom periodu.
Navedenim izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu iz 2013. godine tek se stekao pravni osnov za vođenje evidencija o državljanstvu u skladu sa zaštitom ličnih podataka.
Izvor: klix
