Kako su saopštili, njihov cilj je društvo vladavine prava, socijalne pravde i neposredne demokratije, odnosno vraćanje dijela političke i ekonomske moći od stranačkih elita narodu.

Eksperti za društvena pitanja i analitičari se slažu da u Bosni i Hercegovini već godinama jeste trenutak za promjene, ali da te promjene može donijeti jedino angažman svih segmenata društva, dok su plenumi, tvrde analitičari, još za protesta napravili grešku što nisu ušli u političku arenu.

Predstavnik Plenuma građanki i građana Mostara, Feđa Fajić objašnjava da je još na konferenciji predstavnika plenuma i evropskih institucija u septembru u Beču odlučeno da se formira krovna organizacija na nivou BiH, uključujući i predstavnike iz bh. entiteta Republika Srpska.

"Tako da će biti to multietničko udruženje koje će djelovati na teritoriji čitave BiH", rekao je Fajić za RSE.

Mreža Plenuma je saopštila da im je cilj društvo u kojem svako ima krov nad glavom, živi od svog rada, besplatno se liječi i školuje i ravnopravno učestvuje u životu društva. Feđa Fajić objašnjava da je cilj umanjiti ekonomsku i političku dominaciju stranaka u bh. društvu. 

"Da bi jedno demokratsko društvo zaista bilo demokratsko, moramo jedan dio te političke i ekonomske moći vratiti narodu, odakle je on i potekao, a ne on bude u cjelosti skoncentrisan političkim elitama", objašnjava Fajić.

Analitičari bh. društvene stvarnosti su suzdržani prema novoj inicijativi plenuma građana, koji skoro da su zamrli nakon prestanka protesta od prošle zime i proljeća. Tako nekadašnji analitičar Međunarodne krizne grupe, a sada Udruženja za društvena dešavanja "SOS" iz Sarajeva, Srećko Latal, naglašava da u BiH trenutak za promjene traje već godinama.

"Posebno imajući u vidu izuzetno tešku ekonomsku i socijalnu situaciju, i takođe imajući u vidu da nakon izbora, kao što vidimo, političke strukture i dalje poprilično odugovlače sa procesom dogovaranja novih institucija vlasti", komentira Latal za RSE.

Međutim, književnik Marko Tomaš, postavlja pitanje da li razne građanske inicijative i zahtjevi za promjenama idu pravim putem.

"Ja sam čak i kad su se događale sve one stvari u februaru ove godine izrazio bio bojazan da će se iz sve te silne kao nazovi 'revolucije' zapravo izroditi samo deset novih nevladinih udruženja, a za sve ostalo će biti – pojeo vuk magarca!", rekao je Tomaš.

Naime, Mreža plenuma je najavila da će jedan od glavnih principa njenog rada biti politička nepristrasnost. Aida Sejdić iz bihaćkog "Bosanskog proljeća" o tome govori:

"Ostajemo sami, svoji i ne pripadamo nikome, osim Bosni i Hercegovini i građanima BiH".

Marko Tomaš, međutim, ukazuje da upravo u tome i jeste problem. Najprije podsjeća da je relativno mali broj ljudi u februaru i martu podržao proteste, ako se uzme u obzir koliko je građana BiH pogođeno političkom i ekonomskom krizom.

"Podršku ko ima, vidjeli smo na izborima, isto kao i početkom 90-tih, sve je jasno, znano, a vidjeli smo kolika je podrška ovakvim inicijativama prošle zime tokom demonstracija", kazao je Tomaš.

Zato Tomaš sugeriše da je još tokom demonstracija propuštena prilika da se krene ka promjenama.

"Jedini normalan i konkretan rezultat po meni bi bio da se iz toga zapravo formirala neka jasna nova, stvarno istinski nova i istinski lijeva politička inicijativata, koja bi pokušala da uđe u institucije i tamo nešto zaista promijeni", smatra Tomaš.

Uostalom, dodaje književnik Marko Tomaš, tako nešto smo već vidjeli tokom krize u nekim evropskim zemljama.

"Kao što je kriza u Grčkoj iznjedrila jednu vrlo ozbiljnu, iskreno lijevu političku snagu, Syrizu Alexisa Tsiprasa, koja je počela da čak i na evropskom 'levelu' nešto mijenja", ustvrdio je Marko Tomaš.

Analitičar Srećko Latal još dodaje:

"Ono što je do sada bio problem jeste što se ni građani, a ni ostale strukture društva, znači nevladin sektor, mediji, intelektualci, što se nisu uključivali ozbiljnije u proces donošenja odluka i mislim da je prebacivanje sve odgovornosti na političare u BiH pogrešno", smatra Latal.

Bilo kako bilo, Mreža plenuma je najavila da će borbu voditi svim legitimnim metodama pritiska na - kako se navodi - neodgovornu i korumpiranu vlast, omasovljenjem i građanskim samoorganizovanjem. Pritom, saopštili su, neće dozvoliti da njima upravljaju privatni interesi i lična korist, a navode i da neće prodati niti izdati borbu za ljudsko dostojanstvo i društveno dobro.

izvor: Slobodnaevropa