Srđan Puhalo

Srđan Puhalo je rođen 1972. godine u Foči, jer u Kalinoviku nije bilo porodilišta.Odrastao je u Kalinoviku uz pomoć roditelja, mnogobrojne familije i "Politikinog zabavnika". Čuvajući krave kod babe Radojke shvatio je da je život veoma težak, pogotovo u Kalinoviku. Do četrnaeste godine bio je učesnik dvije omladinske radne akcije, posjetio koncentracione logore Jasenovac i redovno se takmičio u "Titovim stazama revolucije", što je ostavilo neizmjerni trag na njegovoj krhkoj ličnosti. Srednju školu završio je u Sarajevu, a psihologiju je diplomirao u Beogradu. Iluzije je izgubio prilično rano, a nevinost dosta kasno. Preživio je dva rata, kao i veliku inflaciju u Srbiji, a onda je došao da živi u Banjaluku. Magistrirao je psihologiju u Banjaluci, a doktorirao u Sarajevu. Dobar je otac dvoje djece, a loš muž jedne žene. Nije nosilac nijednog ordena, ali zato ga krase mnogi epiteti kao što su soroševac, nevladinac, strani plaćenik, antisrbin, autošovinista, Bakirov Srbin. Mašta da postane profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Ima mnogo problema sa pravopisom, stranim jezicima, potencijom i holesterolom.

Srđan Puhalo

Kako vlasti Republike Srpske manipulišu žrtvama u Dobrovoljačkoj ulici?

Bila je to 2017. godina kada se po prvi put pomen stradalim vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici nije održao u Sarajevu, već u Istočnom Sarajevu, tačnije na groblju u Miljevićima. Vlasti u Republici Srpskoj navele su tada niz veoma čudnih razloga zašto se pomen premjestio u Istočno Sarajevo. Spominjali su nepoštivanje žrtava, provokacije Zelenih beretki, osjećaj ugroženosti i poniženja, ali i Iransku obavještajnu službu. Nakon svega 3. maja se sasvim stidljivo u EuroBlicu provukla vijest da je premještanje pomena bila politička odluka vlasti u Republici Srpskoj, bez znanja i saglasnosti porodica nastradalih vojnika,  i da uopšte  nisu ni tražili dozvolu od policije Kantona Sarajevo.

                                                               

 

Te 2017. godine u svim medijima u Republici Srpskoj mogli smo pročitati informaciju da su u Dobrovoljačkoj ulici ubijena 42 vojnika, 71 ih je ranjeno, a 207 zarobljeno.

Evo kako su to onomad fino sumirale Večernje novosti.

Istovremeno,  mediji iz Sarajeva su govorili o 6 ubijenih.

Zašto vam pišem o nečemu iz 2017. godine?

Zato što je ove godine pomen ponovo održan u Sarajevu, uz standardno srpsko prenemaganje da ne vjeruju Tužilaštvu i Sudu BiH, iako je ponovo aktivirna optužnica, i da kolona JNA nije bila legitiman vojni cilj.

A onda sam pročitao izjavu ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duška Milunovića koji je kazao „da je na današnji dan 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici ubijeno devet vojnika, 26 ranjeno, a 205 zarobljeno, od kojih je veći dio njih kasnije zvjerski mučen.“

Da, dobro ste pročitali, 9 ubijenih vojnika i 26 ranjenih, više se ne govori o 42 ubijena vojnika JNA i 71 ranjeniku.

Taj broj je sada znatno manji.

Šta se desilo između 2017. i 2022. godine nemam pojma, ali je sasvim jasno da je neko „masno“ lagao o ubijenim vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj 1992. godine.

Naravno da ne očekujem bilo kakav smislen odgovor od vlasti u Republici Srpskoj o ovoj nelogičnosti, već samo želim da skrenem pažnju na amoralnu i bestidnu manipulaciju žrtvama, njihovim porodicama i svim građanima Republike Srpske koje se svakodnevno dešava od strane institucija ovog entiteta.

 

Preuzeto sa: blogger.ba

Komentari
Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog