izvor: Srna/Frontal

"Kada govorimo o BiH, mi iz Republike Srpske pokušavamo da ukažemo na postojeće probleme koji su teret za sve nas. Na nivou BiH postoji 22 hiljade administrativnih radnika. Taj broj jednak je broju koji je imala bivša Jugoslavija, sa 22 miliona stanovnika. Na planeti ne postoji država sa samo četiri miliona stanovnika koja to može sebi da priušti i BiH definitivno to ne može", rekla je Cvijanovićeva, gostujući juče u emisiji "Hard tok" Bi-Bi-Si televizije, koju vodi poznati voditelj Stiven Sekur.

Na tvrdnju voditelja da je u BiH vrijeme za ozbiljnu administrativnu reformu u BiH, te da vlasti na nivou BiH pokušavaju da provedu niz reformi, uključujući reformu pravosuđa, sudova, sistema tužilaštva, ali da to blokiraju Srbi, Cvijanovićeva je rekla da to nije istina i da se Srpska zalaže za reforme i učestvuje u strukturalnom dijalogu, jer želi reformisan pravosudni sistem.

"Mi jesmo za reformu, prvenstveno zato što sistem koji je nametnut odlukama visokih predstavnika proizvodi praksu kakva ne postoji nigdje u Evropi. Mi smo jedina zemlja koja primjenjuje takve zakone i takve primjere ne možete naći ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji", rekla je Cvijanovićeva, pojasnivši da je jedna od takvih stvari i retroaktivna primjena prava.

Na pitanja voditelja koja su se odnosila na provođenje odluke "Sejdić-Finci", Cvijanovićeva je istakla da Srpska ne blokira te pregovore, već podržava promjene predviđene odlukom Evropskog suda u Strazburu u predmetu "Sejdić-Finci".

"Naravno da podržavamo promjene da se izborni proces otvori za manjine, za one koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. To je veoma logično i nešto što se može posmatrati kao civilizacijska vrijednost. Niko to ne ignoriše. Ono što nije istina je da Republika Srpska blokira te pregovore. Republika Srpska aktivno učestvuje u njima", naglasila je Cvijanovićeva.

Na pitanje voditelja zbog čega pregovori o tom pitanju traju osam godina, ako Srpska ne blokira sprovođenje odluke, Cvijanovićeva je objasnila da pitanje "Sejdić-Finci" pokušavaju da riješe Bošnjaci i Hrvati i da u pregovorima učestvuju predstavnici EU.

"Republika Srpska ne može da blokira nešto što se dešava između druge dvije strane. Oni treba da pronađu neko dobro rješenje, a mi iz Republike Srpske prihvatićemo ono što oni dogovore, jer smo mi sa svoje strane završili posao kada je u pitanju provođenje odluke 'Sejdić-Finci", naglasila je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li je vrijeme da Republika Srpska, na primjer, prestane da insistira na izdavanju ličnih karata sa brojevima koji jasno pokazuju odakle je ko, Cvijanovićeva je rekla da je to pitanje riješeno i da je ono bilo blokirano na nivou BiH, gdje se nije mogao postići dogovor.

"Republika Srpska je odlučila da dodijeli matične brojeve svojim bebama. Republika Srpska je morala da djeluje u trenutku kada to nisu uradile državne institucije. Zbog toga sam morala da donesem tu odluku i ponovo bih to uradila", podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je objasnila da je odluka predstavljala privremeno rješenje da se ne bi čekalo dok to pitanje riješe predstavnici vlasti na nivou BiH.

Na tvrdnju voditelja da iz EU i od nezavisnih posmatrača stalno stiže poruka da BiH samo jedinstvena može u EU, Cvijanovićeva je rekla da to oni kažu, a da ona kao premijer Srpske kaže da u Republici Srpskoj žele da vide da su svi nivoi vlasti u BiH sposobni da ispunjavaju evropske obaveze što i jeste cilj mehanizma koordinacije na kojem se radi.

Ona je navela i da nije nikakva tajna da su zvaničnici EU u više navrata isticali da samo BiH može postati članica EU.

Na tvrdnju voditelja Sekura da Srpska jednostavno čeka, dobija na vremenu i blokira reforme dok igra igru za koju pretpostavlja da će se okončati referendumom na kojem će, kako kaže, bosanski Srbi glasati za samostalnu državu, Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska aktivno učestvuje u svim procesima u BiH, a trenutno radi na rješavanju dva pitanja u vezi sa poslovima u vezi sa EU, ali i naglasila da ne želi da prejudicira sta će se desiti sa BiH u budućnosti.

Govoreći o Dejtonskom sporazumu, Cvijanovićeva je rekla da je on donio mnogo slobode i mnogo dobrih stvari.

"Činjenica koju želim da naglasim je da je, na osnovu Dejtonskog sporazuma, u BiH mir već 18 godina. To je najveća vrijednost Dejtonskog sporazuma, sviđalo vam se to ili ne. Dejtonski sporazum je donio ustavno uređenje i politički sistem koji nam omogućava da funkcionišemo u miru. Dejtonski sporazum je donio nešto što je sasvim saglasno sa praksom u Evropi, a to je regionalizacija. Republika Srpska se ponaša saglasno evropskoj praksi koja verifikuje važnost regija", naglasila je Cvijanovićeva.

Reagujući na tvrdnju u najavi emisije u kojoj se, između ostalog, Republika Srpska naziva enklavom, premijer Srpske je pojasnila da je upravo Dejtonski sporazum verifikovao Republiku Srpsku sa svim njenim nadležnostima.

Na tvrdnju voditelja da je Dejtonski sporazum onemogućio napredak i da BiH zaostaje za regionom, Cvijanovićeva je rekla da je jasno da mnoge stvari treba reformisati na evopskom putu, ali i da BiH nije bajka i da se ona na taj način ne treba ni posmatrati.

"BiH ima deficit, ali imaju ga i mnoge druge zemlje. Ljudi iz EU obično kažu da u BiH nema zajedničke vizije. Ja znam za još neke evropske zemlje u kojima nema zajedničke vizije o budućnosti. Mi pokušavamo da nađemo zajednička rješenja za probleme", rekla je ona.

Cvijanovićeva je naglasila da je Republika Srpska definitivno dio pozitivnih promjena i da je jedno od rijetkih područja u regionu zapadnog Balkana gdje postoje velike investicije.

"Treba da dođete u Republiku Srpsku i BiH. Bili biste iznenađeni mnogim pozitivnim aktivnostima i investicijama koje se realizuju. Na primjer, jedini smo u regionu koji grade autoputeve. Ne govorim samo o Republici Srpskoj, nego i o Federaciji BiH i aktivnostima kod njih. Drago mi je zbog toga, jer razumijem i cijenim značaj ekonomskog razvoja na našim prostorima", navela je premijer Srpske.

Ona je dodala da trenutno u Republici Srpskoj ima nekoliko velikih energetskih projekata i svaki od njih vrijedi najmanje 550 miliona evra, što je ogromno finansijsko ulaganje.

"Smatram da bi za BiH bilo dobro da postane napredno društvo u svojstvu članice EU, ali ne mogu sad da kažem šta će se sa BiH desiti za deset godina", dodala je Cvijanović.

Negirajući tvrdnje o blokiranju evropskog procesa, Cvijanovićeva je rekla da je i sama puno radila na evropskim ciljevima, čak i mnogo prije nego što je postala premijer, što svi znaju, te dodala da je žalosno da je cijeli region, a posebno BiH, čitav niz godina posmatran kroz prizmu stereotipa, odnosno da je greška međunarodne zajednice što je na ovom prostoru sprovodila politički intervencionizam, umjesto da ga posmatra ekonomski, kao prostor za ulaganje.