Saša Stevanović

Investicije da, ali kada, gdje i na koji način?

Nove investicije su dobre za zapošljavanje, ekonomski rast, povećanje životnog standarda. Ovo je mantra koja se stalno ponavlja i vrti. Ono na šta je potrebno skrenuti pažnju, a vezano za investicije je da su dobre samo investicije, koje su potrebne, nužne, ekonomski i socijalno opravdane.

Tako na primjer da se pomjeri neko brdo potrebno je angažovati građevinsku operativu, radnu snagu odnosno potrebno je napraviti novu investiciju. Ova investicija sama po sebi nije dobra ukoliko ovo brdo nije bilo nužno pomjeriti, mada će se kratkoročno povećati uposlenost kapaciteta, radne snage, očuvati ili uvećati trenutni životni standard.

Da bi se razumijela Bosna i Hercegovina potrebno je čitati njene pisce.

Posebnu moć u razumijevanju daje rečenica Ive Andrića koja kaže: „Tamo gdje prestaje logika počinje Bosna“.

Da li su naše investicije logične i na koji način to mogu da postanu, je pitanje koje zaslužuje odgovor. Osnovu konkurentnosti jedne privrede u ekonomskom smislu, prosperitet i blagostanje jedne nacije, čini infrastruktura. Od kvaliteta infrastukture i trenutnih kapaciteta zavisi rast bruto društvenog proizvoda, zapošljavanje, priliv stranog kapitala, raspored i mobilizacija domaćeg.

Trenutna vrijednost ekonomske infrastrukture u BiH iznosi oko 22 milijardi dolara ili oko 120% bruto društvenog proizvoda BiH. Svjetski prosjek iznosi oko 70%.

S obzirom da imamo gotovo duplo više infrastrukture od svijeta i da je infrastruktura osnov prosperiteta, blagostanja i konkurentnosti, očekivati je da prosječan građanin treba da živi duplo bolje nego prosječan građanin svijeta.

Ovdje nas izgleda dotiče bosansko-hercegovačka logika. Ukoliko ne živimo duplo bolje od prosječnog stanovnika svijeta, moguća su dva zaključka.

Prvi je da se postojeća infrastruktura ne koristi efikasno, dok je drugi da je postojeći nivo infrastrukture preglomazan i nije dobro struktuiran.

Tradicionalno infrastruktura se finansirala od strane države, entiteta, lokalne zajednice i sve je to objedinjeno pojmom javnih investicija. U poslednjih 20 godina trend u svijetu ukazuje na pad vrijednosti javnih investicija. Razlog je nemogućnost država da dođu do novca, usljed opterećenosti trenutnim dugovima. Recept da se država zaduži, investicija napravi sve je teže sprovodiv na globanom nivou. Zbog toga je potrebno voditi računa, šta se gradi, kome to treba, koliko to košta, koliko će održavanje da košta i na koji način je još moguće strukturirati ove investicije osim na tradicionalan način (država se zaduži, investicija se napravi, država vraća dugove).

Trenutno stanje ekonomske infrastruktre BiH je sljedeće: 7,1 milijarda dolara koje se nalazi u putevima, 11,6 milijaradi dolara koji se nalaze u kapacitetima za proizvodnju električne energije, 495 miliona dolara koje se odnosi na kapacitet u fiksnim i mobilnim telefonima, 1,2 milijardi koji se odnose na željeznički saobraćaj, 1,1 milijardi za objekate koji omogućuju pristup vodi i sanitaciji, 954 miliona za objekte koji obezbjeđuju pristup električnoj energiji.

Ukoliko bi postojeća infrastruktura obezbjeđivala prinos od 5%, to bi na godinu dana iznosilo oko 1,1 milijardi dolara. Za zapošljavanje 240.000 mladih ljudi u BiH godišnje je potrebno oko 1,05 milijardi KM, tako da sadašnja i buduća struktura investicija su veoma bitne za prosperitet jedne nacije i buduće generacije.

Godišnje za održavanje postojeće infrastrukture u BiH potrebno je pola milijarde dolara, a u periodu od 2015. do 2030. godine za održavanje postojeće i izgradnju nove infrastrukture biće potrebno oko 6,9 milijardi dolara ili oko 3,6% bruto društvenog proizvoda godišnje. Obzirom da su investicije u infrastrukturu dugoročne, da dobra i usluge koja pruža infrastruktura zadire u ekonomski i društveni sistem da od njih zavisi konkurentnost, prosperitet i blagostanje nacije skretanje pažnje domaće javnosti na ovu temu je značajno, a naročito buđenje kritičke misli o ovim pitanjima.

U narednom periodu serijom blogova nastojaću popularizovati ovu temu, dati neki svoj stav o pitanjima infrastrukture, obradovati se kad dobijem drugačije mišljenje, ukazati na praksu u svijetu i ponuditi neka moguća rešenja. Sve izneseno u narednom periodu predstavlja isključivo lični stav o ovim pitanjima. Javne investicije ne samo kod nas nego i u svijetu često se mogu sročiti u našu narodnu: „Da je šta valjalo, nama ne bi pripalo!“.

Raspravom o pitanjima infrastrukture i investicija u narednom periodu moguće je i potrebno popraviti buduće stanje.

 

 

Komentari
Twitter
Anketa

Za kojeg kandidata za gradonačelnika Banjaluke ćete glasati?

Rezultati ankete
Blog