Preteča naše planete, mlada Zemlja, formirala se u roku od pet miliona godina, došlo je do zaključka novo istraživanje Centra za formiranje zvijezda i planeta u sklopu Univerziteta u Kopenhagenu. Ovo je, na astronomskoj tabeli, veoma velika brzina formiranja, piše Science Daily.
Ako Sunčev sistem star 4,6 milijardi godina, uporedimo sa 24 sata, može se reći da se Zemlja oblikovala za minutu i po, što su rezultati koji se razilaze s tradicionalnom teorijom o tome da je Zemlja nastala sudarom dva veća nebeska tijela u razdoblju dugom deset miliona godina, to jest da je stvorena za 5 do 15 minuta u odnosu na razdoblje od 24 sata.
Tako smo dobili novu alternativnu teoriju o tome da se Zemlja formirala gomilanjem kozmičke prašine.
"Objekti veličine milimetra spojili su se i napravili planetu. Ova implikacija o brzom formiranju Zemlje važna je za cijeli solarni sistem, a govori i o tome kolika je vjetovatnost da se planete oblikuju i na drugim mjestima u galaksiji", kaže Martin Schiller, vodeći autor istraživanja.
Prema novim podacima, proces formiranja Zemlje trajao je oko pet miliona godina, a istraživači procjenjuju da je u ovom razdoblju stvorena i željeza jezgra Zemlje, čime je uklonjeno rano nagomilavanje željeza s površine.
Zahvaljujući ovim otkrićima i na osnovi teorije o formiranju planeta od kozmičke prašine, istraživači su došli do zaključka da bi ovaj proces mogao biti zakon koji se odigrava i na drugim mjestima u univerzumu.
To znači da je moguće da su se i druge planete formiralie brže nego što bi to bio slučaj da su nastali od sudara dva objekta.
Ova pretpostavka je potkrijepljena otkrićem mnogih egzoplaneta, planeta koje nisu u Sunčevom sistemu, a koji su astronomi otkrili od sredine devedesetih godina do danas.
"Sada znamo da se planete formiraju svuda i da imamo generički mehanizam koji stvara planetarne sustave. Kada budemo shvatili kako funkcionišu ovi mehanizmi u našem solarnom sistemu, možemo napraviti slične zaključke o drugim planetarnim sistemima, uključujući i kada i koliko često se može očekivati prisustvo vode na njima. Ako je teorija o ranom kreiranju planeta zaista tačna, moguće je da je voda samo nusprodukt kreiranja planeta sličnih Zemlji i da se osnovni uvjeti za život mogu naći i na drugim mjestima u univerzumu", kaže profesor Martin Bizzarro, koautor istraživanja.
Izvor: Klix.ba
