Koronavirus podstiče porast u prodaji lažnih lijekova
Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je na porast prodaje lažnih lijekova zbog koronavirusa.
Iz SZO upozoravaju da ovi lijekovi mogu da imaju ozbiljne neželjene posljedice. Jedan stručnjak je upozorio i na paralelnu pandemiju - nestandardne i falsifikovane proizvode.
Ljudi širom svijeta prave zalihe osnovnih lijekove. Međutim, sa dva najveća svjetska proizvođača lijekova - Kinom i Indijom, države koje su sada u karantinu, potražnja nadmašuje snabdijevanje i promet opasnih falsifikovanih lijekova raste.
Iste sedmice kada je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je pandemiju koronavirusa, operacija Pangea, Interpolova jedinica za borbu protiv farmaceutskog kriminala, u samo sedam dana izvršila 121 hapšenje u 90 zemalja, što je za rezultat dalo zaplenu opasnih lijekova u vrijednosti preko 14 miliona dolara.
Od Malezije do Mozambika, policajci su zaplijenili desetine hiljada falsifikovanih maski za lice i lažnih lijekova, za koje su mnogi tvrdili da mogu da izliječe koronavirus.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, šira trgovina falsifikovanim lijekovima, koja uključuje lijekove koji mogu biti kontaminirani, sadrže pogrešan ili ne sadrže aktivni sastojak ili mogu biti zastareli, vrijede više od 30 milijardi dolara u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Lanac snabdijevanja
Globalna farmaceutska industrija vrijedi više od jednog biliona dolara. Ogromni lanci snabdijevanja protežu se od ključnih proizvođača kao što su Kina i Indija, do skladišta ambalaže po Evropi, Južnoj Americi ili Aziji, do distributera koji šalju lijekove u sve zemlje svijeta.
"Vjerovatno nema ništa globalizovanije od medicine", rekao je Pernet Burdijon Esteve iz SZO. Međutim, kako svijet zalazi u blokadu, lanac snabdijevanjaje već počeo da se prekida.
Nekoliko farmaceutskih kompanija u Indiji potvrdilo je za Bi-Bi-Si da sada rade na 50-60% svog normalnog kapaciteta. Kako indijske kompanije isporučuju 20% svih osnovnih lijekova u Afriku, tamošnje zemlje su nesrazmjerno pogođene. Primjera radi, u Zambiji se već osjeti nedostatak sonovih lijekova, poput antibiotika. Zalihe se troše, a skoro je nemoguće nabaviti nove lijekove.
U Pakistanu, cijena osnovne sirovine za proizvodnju lijeka protiv malarije, hidrohlorikin, skočila je sa 100 dolara po kilogramu na 1,500 dolara za kilogram.
S obzirom na sve veći broj zemalja koje su u karantinu, problematično je ne samo smanjenje proizvodnje, već i povećana potražnja, jer ljudi širom svijeta skladište osnovne lijekove.
Upravo je ta nestabilna kombinacija smanjene ponude i povećane potražnje dovela SZO da izda upozorenje na opasan skok u proizvodnji i prodaji lažnih lijekova.
"Kada ponuda ne zadovoljava potražnju, to stvara okruženje u kojem će lošiji kvalitet ili lažni lijekovi pokušati da zadovolje tu potražnju", rekao je Esteve.
Lažni lijekovi
Otkako je američki predsjednik Donald Tramp počeo da govori o potencijalu hlorokina i srodnom derivatu, hidrohlorikina, došlo je do globalnog porasta potražnje za tim lekovima, koji se obično koriste za borbu protiv malarije.
SZO je više puta obavjestila da nema konkretnih dokaza da se ovi lijekovi mogu koristiti protiv koronavirusa.
Dok se nastavlja pandemija koronavirusa, profesor Paul Nevton, stručnjak za lažne lijekove sa Univerziteta u Okfordu, upozorio je da će se cirkulacija lažnih i opasnih lijekova povećati samo ako vlade širom svijeta ne predstave ujedinjeni front.
"Rizikujemo paralelnu pandemiju, nestandardnih i falsifikovanih proizvoda, osim ako svi ne obezbjedimo da postoji globalni plan za koordinisanu proizvodnju, pravičnu distribuciju i nadzor kvaliteta testova, lijekova i vakcina. Inače prednosti savremene medicine ... biće izgubljene. "
