BiH

Svjetska banka: BiH će zadesiti najgora recesija u posljednjih 25 godina

Svjetska banka je u posljednjem izvještaju objavljenom juče navodi kako očekuje da će BiH 2020. zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina.

Kako se navodi u izvještaju, predviđa se smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta. Nepovoljne demografske karakteristike, rast broja zaraženih i teško političko okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a nego što se trenutno procjenjuje.

"Kriza je imala ogroman uticaj na ekonomiju i živote ljudi u BiH. Država se nosila sa velikim izazovima i prije pandemije, a mnogi su time postali još zahtjevniji. To uključuje stvaranje prostora za bolji privatni sektor, kreiranje veće efikasnosti javnog sektora, stvaranje bolje zdravstvene zaštite i obrazovnog sistema te kreiranje boljih prilika za mlade ljude", rekao je menadžer Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu Emanuel Salinas.

Uzrok

U saopštenju se navodi da pandemija ugrožava progres kojeg su BiH i zemlje regiona postigle, a pogotovo progres u poboljšanju stanja na tržištu rada.

"U prvom kvartalu 2020., rast je bio pozitivan uz dostignuta 2,0 procenta. Sa uvođenjem restriktivnih mjera zatvaranja, ekonomija se u Q2 suočila s iznenadnim zaustavljanjem. Domaća i vanjska potražnja je smanjena, uz nagli pad privatne potrošnje i investicija. Smanjenje domaće potražnje, kao i potrošnje i investicija je teško pogodilo uvoz, dok je smanjenje vanjske potražnje uticalo i na izvoz i na uvoz. Tokom prve polovine godine, do jula 2020., izvoz se smanjio za 14,8 procenata, uvoz za 17,3 procenta", navodi se iz Svjetske banke.

Kako se kaže u izvještaju, nezaposlenost je bila značajna i prije krize, i dalje nastavlja da se pogoršava. Stopa nezaposlenosti je u 2019. iznosila 15,7 procenata, a COVID-om uzrokovano smanjenje ekonomske aktivnosti ju je od tada povećalo.

"Prema podacima poreske uprave, između marta i septembra 2020. u FBiH je izgubljeno oko 16.000 radnih mjesta. Vlasti u Republici Srpskoj procjenjuju da je izgubljeno oko 2.000 radnih mjesta. Maloprodaja, proizvodnja, transport i djelatnosti pružanja smještaj su najviše pogođeni sektori", navodi se u izvještaju.

Pomoć

Veći uticaji na tržište rada su spriječeni entitetskim programima subvencionisanja plata i drugim mjerama politike, usmjerenim na pogođene sektore s ciljem poboljšanja likvidnosti kompanija i očuvanja radnih mjesta.

"FBiH je produžila rokove za predaju poreskih prijava fizičkih lica do 30. aprila, a za pravna lica do 31. maja. Republika Srpska je odobrila odgodu plaćanja prve rate poreza na profit do 30. juna, a ostalih rata do kraja godine. Paušal poreza na ukupni prihod mikropreduzeća (1 ili 2 zaposlena) je smanjen za 60 procenata. RS je u martu osigurala i 17 miliona KM podrške za zatvorene privredne subjekte, čime je obuhvaćeno oko 40.000 radnika, kao i 55 miliona KM u aprilu za oko 60.000 radnika, što je pokrilo minimalnu platu, doprinose i poreze za zatvorene (mikro) firme. I Vlada FBiH je subvencionirala doprinose i isplatu minimalnih plata do juna za radnike firmi pogođenih COVID-19; kantoni su dijelom ili u potpunosti pokrivali isplatu minimalne plate", kažu iz Svjetske banke.

Izgledi

Pandemija COVID-19 ima značajan uticaj na ekonomiju na način da usporava ključne proizvodne sektore, smanjuje potražnju za izvozom i smanjenjem doznaka, a izgled još uvijek u velikoj mjeri zavisi od toka pandemije.

"Uz pretpostavku da se trajanje COVID-19 ograniči na naredna dva kvartala, projicira se da će se rast u BiH u 2021. vratiti na stopu od prije krize. Vlasti već provode više testiranja putem COVID 'drive-thru' (iz automobila) PCR testova i u COVID-19 bolnicama, da bi se ograničilo širenje zaraze i izbjeglo novo zatvaranje. Pored toga, garantni fond za kreditne linije za male privredne subjekte je u završnoj fazi uspostavljanja", navodi se u saopštenju.

Ipak, još uvijek nije najavljen drugi krug sveobuhvatnog programa prevencije i ublažavanja kao nadopuna Socio-ekonomskom programu (SEP). Sa poboljšanjem situacije i ubrzanjem SEP-a, očekuje se da će doći do umjerenog povećanja investicija i izvoza.

Rast će i dalje biti vođen potrošnjom, povećavajući uvoz. Doznake će se smanjiti u 2020., ali će u srednjoročnom periodu vjerovatno opet porasti i stabilizovati se na 8 procenata BDP-a.

"Ovo zajedno sa napretkom po osnovu reformi, pomoći će postepenom povećanju potrošnje i finansirati značajan dio trgovinskog deficita, čije se prisustvo očekuje i dalje u srednjoročnom periodu", kažu iz Svjetske banke.

Generalno, rast će podržavati sektori orijentirani na domaća tržišta i vezni za online usluge, a povećane potrebe za finansiranjem će dovesti do preokreta trenda smanjenja duga iz prethodnih godina, iako se očekuje da će dug ostati održiv.

 

Izvor: klix.ba
Twitter
Anketa

Da li visoki predstavnik Valnetin Incko treba da nametne zakon o zabrani negiranja genocida u BiH?

Rezultati ankete
Blog