Svijet

Ruski budžet se puni sa 2/3 prihodima od prodaje energenata

MOSKVA - Predsjednik Rusije Vladimir Putin vjeruje da njegova zemlja i iduće godine može da ostvari, uprkos ekonomskoj krizi u razvijenom djelu svijeta, solidan privredni rast, dok analitičari u Moskvi upozoravaju da su cijene nafte i dalje "Ahilova peta" ruske privrede.

Ekonomista danske Sakso banke Stin Jakobsen upozorava da bi pad cijena sirove nafte u 2013. godini od 40 do 50 odsto, zbog mogućeg velikog globalnog smanjenja tražnje te strateške sirovine, za Rusiju bio "kraj svijeta".

Barel nafte, na dvije glavne svjetske berze u kojima se trguje tom strateškom sirovinom, u Njujorku i Londonu, sada košta od 90 do 105 dolara, što znači da bi, ako se "crna" prognoza ispuni, pojeftinio na svega 45 do 50 dolara.

Ruski budžet se sada puni sa više od dvije trećine prihodima od prodaje nafte, gasa i manjoj mjeri nekih drugih vitalnih sirovina.

U budžetu koji je utvrđen za 2013. i okvirno za 2014. godinu predviđena je cijena nafte od 97 do 100 dolara po barelu, dok će se u 2015. budžetski prihodi i rashodi izračunati na osnovu nešto manje cijene naftnog barela od 94 dolara.

Rusija će ovu godinu završiti, sudeći prema najnovijim ocjenama vladinih ekonomista, sa rastom od 3,7 odsto, što je dvostruko manje nego u većem djelu protekle decenije, ali je i znatno bolje u odnosu na grupu vodećih zapadnih zemalja koje se još uvijek bore da prevaziđu posljedice recesije u 2008. i 2009. godini.

Putin je rekao, komentarišući tekuće makroekonomske pokazatelje, da su ove godine bili "prihvatljivi i dobri", jer je osim navedenog privrednog rasta inflacija opala sa 13 na 6,1 odsto, što najniži pokazatelj za protekle dvije decenije, a nezaposlenost je na prihvatljivoj stopi od približno pet odsto.

Privreda Rusije je sada, međutim, pred srednjeročnim i dugoročnim izazovima, jer je isuviše oslonjena na energetski kompleks i zbog toga lako ranjiva, kazao je Putin.

Ruski predsjednik i ministar finansija Anton Siluanov saglasni su u ocijeni da Rusija u buduće mora stalno imati bezdeficitni budžet, kakav je ostvaren i u protekle dvije godine, baš zahvaljujući velikom deviznom prilivu od prodaje nafte i gasa.

Rusija bi, prema projekciji vlade, do 2020. godine trebalo da bude među prvih dvadeset država sa najboljom klimom za investiranje i da otvori 25 miliona novih radnih mjesta.

U vladinoj projekciji je predviđeno, osim toga, da se do 2018. godine prihodi stanovništva povećaju za 50 odsto.

Prema podacima koje je objavio portal Finmarket.ru, Rusija će na kraju iduće godine imati nešto veći bruto domaći proizvod po glavi stanovnika od 16 hiljada dolara (prema cijenama iz 2005.)

Bolji poznavaoci situacije u ruskom društvu i privredi ukazuju da prilikom analize podataka o nivou BDP-a po stanovniku treba imati u vidu da se savremena Rusija dijeli na jako malu grupu super bogatih ljudi i ogromnu masu stanovništva koji imaju prihode koji su jedva dovoljni za preživljavanje.

Prosječna mjesečna plata u Moskvi je, doduše, prema nekim analizama, veća od hiljadu dolara, ali treba imati u vidu da je ruska prestonica jedan od najskupljih gradova na svijetu.

Ruski i međunarodni stručnjaci uglavnom su saglasni u ocijeni da bi najprostranija i po zalihama najvažnijih sirovina najbogatija zemlja svijeta trebalo, dugoročnije gledano, da uđe, zajedno sa Kinom, Indijom i Brazilom, u grupu ekonomski najmoćnijih država.

Opozicioni nastrojeni ekonomisti, uključujući i akademika Sergeja Glazjeva, smatraju da Putin i vlada koju on kontroliše "sputavaju" domaću privredu i guše njen rast, jer previše deviznih rezervi ulažu u vrednose hartije SAD i nekih drugih najrazvijenijih zemalja.

Glazjev predlaže da se umjesto toga novac iz deviznih rezervi, trenutno "teških" oko 530 milijardi dolara, upotrijebi u značajnijem obimu za podsticanje domaćeg privrednog rasta koji bi tada, prema njegovoj ocijeni, mogao na godišnjem nivou da dostigne i dvocifreni nivo.

Tada bi Rusija, prema mišljenju Glazjeva i njegovih istomišljenika, naglo počela da se razvija i mogla bi, bez većih problema, da stvori i sopstvenu valutnu zonu, sa rubljom kao regionalno važnom i priznatom valutom.

Putin i vlada koju predvodi bivši predsjednik Dmitrij Medvedev ne isključuju da u budućnosti mogu primenti navedeni recept Glazjeva, ali za sada se ograničavaju samo na sklapanje dvostranih međudržavnih aranžmana o međusobnim plaćanjima u lokalnim valutama.

Takav sporazum je već sklopljen sa Kinom i još nekim drugim zemljama sa kojima Rusija ima sve veći obim trgovinske razmijene.

Putin i njegovi ekonomski savjetnici mnogo polažu i na dalje širenje carinskog saveza u kome su za sada osim Rusije još Bjelorusija i Kazahstan, ali je, kako u Moskvi stalno ističu, taj savez otvoren za svih devet drugih članica Zajednice nezavisnih država.

Agencije/Frontal

Komentari
Twitter
Anketa

Čega se u ovom trenutku najviše plašite?

Rezultati ankete
Blog