Broj ovih krivičnih djela u 2012. je gotovo duplo veći nego 2011. godine, a najviše se krade u šumama Manjače, u Krupi na Vrbasu, Bronzanom Majdanu i na Laušu. Za šest mjeseci ove godine uhvaćen je 21 kradljivac. Međutim, broj je sigurno veći jer mnogi počinioci nikada ne budu uhvaćeni na djelu.

U Centru javne bezbjednosti ističu da se sjeklo šta se stiglo, od hrasta i bukve do drugih vrsta.

U toku prošle godine evidentirano je 76 krivičnih djela šumskih krađa, a u 2011. taj broj je bi znatno manji, oko 40. Ko  se bavi krađom u šumi obori jedno ili više stabala, a količina je veća od tri kubna metra, biće kažnjen novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Ako se šuma sječe radi prodaje i ako je količina oborenog drveća veća od osam kubnih metara ili je djelo učinjeno u zaštićenom području ili nacionalnom parku, kazna je od šest mjeseci do pet godina zatvora i novčana kazna - naveo je načelnik CJB Mladen Marić.   

Prošle godine je podneseno 310 prekršajnih i krivičnih prijava protiv kradljivaca šuma, na ukupnu količinu od 1.490 kubika. Ove godine je predato 65 krivičnih i 89 prekršajnih prijava.

Saradnja šumara sa policijom i šumskom inspekcijom je, kako tvrde u Šumskom gazdinstvu “Banjaluka”, na zavidnom nivou ali očigledno da se ne radi dovoljno s obzirom na porast krađa.

Osim krađa u Banjaluci, evidentne su i u Čelincu i Laktašima. Apelujemo na stanovništvo da ne čine nelegalne radnje, već da nam se obraćaju sa zahtjevima za sječu. Istina je da su poreske takse previsoke, ali to ne znači da se mora krasti - rekao je direktor ovog gazdinstva Dragan Novaković.

Oko 2.000 hektara prigradskih šuma je zaštićeno. Grad na ime prekida sječe šuma godišnje izdvaja 120.000 maraka Šumskom gazdinstvu, ali ove godine to vjerovatno neće dobiti zbog deficita u gradskom budžetu.

Pošumljavanje

Pošumljavanje na banjalučkom području se radi u posljednjih šest godina. Svake godine se zasadi oko 200 hektara. Najčešće su to četinarske šume, smrča, jela i bor.

Grad od Šumskog gazdinstva godišnje dobije oko 225.000 maraka, koja se izdvajaju za zaštitu šuma i šumskih ekosistema, ali nismo dobili odgovor iz uprave grada u šta će konkretno biti uložen ovaj novac.

(Glas Srpske/Frontal)