Intervju

Endi Mekgafi: Novi duh je potreban kako bi se efikasno bavili reformama

U intervjuu za onlajn magazin The Srpska Times Endi Mekgafi, šef komunikacija i portparol Delegacije Evropske unije/specijalnog predstavnika EU u BiH, govorio je o važnosti zajedničke izjave Predsjedništva BiH, te o potrebi za novim pristupom reformama. Mekgafi se dotakao i spornog Zakona o javnom redu i miru, te poručio da EU ima svoja očekivanja kada su u pitanju sloboda i prava građana.

Proces potpisivanja izjave o opredijeljenosti političkih lidera u BiH za preduzimanje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja zemlje EU, je potrajao. Zašto se nesuglasice uvijek pojave kada se od BiH političara zatraži da zajedno pristupe reformama?  

Prvo želim da kažem da EU nije postavila rok za okončanje procedure u vezi sa pisanom obavezom Predsjedništva BiH. EU želi da se to što prije zabrši, ali institucionalni i politički akteri BiH treba da sami odrede najprikladniji datum za okončanje procesa navedenog u zaključcima Savjeta za vanjske poslove EU iz decembra 2014. godine. Pozdravljamo sve dosadašnje izjave podrške od političkih i institucionalnih lidera. 

Zahtjevi EU jasno su navedeni u zaključcima Savjeta iz decembra 2014. godine: kad politički lideri potpišu pisanu obavezu i nakon toga je usvoji parlament BiH, EU će moći donijeti odluku o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Pisane obaveue od entitetskih parlamenata nisu dio zahtjeva EU. Očigledno postoje procedure i na strani EU u vezi s odlukom za SSP, a koje će biti okrenute tek nakon usvajanja u parlamentu BiH. 

Uobičajene rigorozne procedure moraće biti ispoštovane kako bi BiH predala kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU, kao i za eventualno razmatranje statusa zemlje kandidata. Iskustvo ostalih država u regionu koje imaju status kandidata mogu poslužiti kao vodič za funkcionisanje ovog procesa, a mi posebno ističemo značaj rada na početnom planu za reforme koji će BiH vlasti praviti zajedno sa EU.

Što se tiče vašeg pitanja o zajedničkoj posvećenosti lidera BiH prema ispunjenju obaveza na putu ka EU - to je nešto na šta treba da odgovore!

Da li verujete da će nova inicijativa uspjeti pomjeriti BiH sa mrtve tačke na putu ka EU?

Iskreno se nadam. Želimo da se Bosna i Hercegovina pridruži Evropskoj uniji kao država članica. Kako bi obnovljeni pristup i reformska agenda uspjeli, čitav institucionalni i politički vrh u BiH, na svim nivoima vlasti, treba da radi zajedno na evropskoj budućnosti ove zemlje za dobrobit svih njenih naroda. EU očekuje da će svi oni napraviti neophodne korake kako bi se ponovo ojačao proces integracije u EU i da će posebno obratiti pažnju na slabost socio - ekonomske situacije tako što će početi da sprovode Strategiju za rast i zaposlenost.

Zašto je zajednička izjava, odnosno kolektivna odgovornost, važna za BiH?

Nije u pitanju kolektivna odgovornosti, radi se o jasnoći u kretanju i odgovornosti za sve. Zato je u zaključcima Savjeta iz decembra istaknuto da Evropska unija želi da vidi neopozivu pismenu obavezu Predsjedništva BiH, koju bi potpisali lideri stranaka i odobrio Parlament BiH da bi se provele neophodne reforme u okviru pristupanja EU.

Novi duh je potreban kako bi se efikasno bavili reformama, ovo je ključno ne samo za pristup EU, ali i za ono najbitinije, za smisleno poboljšanje kvaliteta života građana. 

Mora se početi sa ekonomskim reformama. Vladavina prava mora da bude ojačana. Osećaj sigurnosti i bezbjednosti je ključni element za ekonomski i društveni razvoj.

Svako istraživanje pokazuje da građani žele bolji život - oni žele posao, bolje plate i penzije, dobar obrazovovni i zdravstveni sistem, jaku borbu protiv korupcije. Tako da svi koji rade u politici i institucijama imaju odgovornost da krenu u socijalne i ekonomske reforme koje će otvoriti nova radna mjesta, mudrije koristiti javna sredstva i olakšati poslovanje. To je, verujemo, način da se izgradi prosperitet za sve građane BiH.

Šta EU misli o novom Zakonu o javnom redu i miru koji je nedavno usvojen u Republici Srpskoj? Da li verujete da društveni mediji i internet spadaju u javni prostor koji može i treba da bude regulisan zakonom?

Pažljivo ćemo pratiti razvoj događanja u vezi Zakona o javnom redu i miru u RS. Sloboda izražavanja i sloboda medija su pitanja koja se redovno prate u okviru političkih kriterija iz Kopenhagena te ocjenjuju u godišnjem izvještaju o napretku koji objavljuje Evropska komisija. Propis mora biti neophodno, jasno definisan i propisan odgovarajućim zakonodavstvom. Verujemo da su definicije iz Zakona o javnom redu RS i dalje nejasne i ostavljaju previše prostora za proizvoljnu primjenu. Imajući to u vidu, pozivamo nadležne vlasti da osiguraju jasnoću i proporcionalnost u zakonodavstvu i njegovoj primjeni.

izvor: The Srpska Times

Komentari
Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog