U prepunoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu, u srijedu, 30.oktobra, predstavljena je knjiga istoričara Hrvoja Klasića 'Mika Špiljak: revolucionar i državnik' (Naklada Ljevak 2019.). Klasić je kazao da je knjiga rezultat naučnog rada, ali da je pisana publicističkim stilom.

Prije svega sam želio otvoriti dijalog, što se trudim od kada sam se počeo baviti istorijom – rekao je Klasić. Naglasio je da je Mika Špiljak primjer političara koji nije demokratski izabran, ali je usprkos tome uspio poboljšati život milionima ljudi i svoju državu učiniti važnim faktorom na međunarodnoj sceni. S druge strane, kazao je, danas imamo demokratski izabrane političare koji su učinili životom gorim milionima i vlastitu državu napraviti potpuno nebitnom.

Objašnjavajući zašto je Špiljaka nazvao ‘revolucionarem‘ i ‘državnikom‘, rekao je da je on bio i predratni i ratni revolucionar koji se držao svoje ideje i da bi se mnogi političari i danas trebali ugledati na njega, s obzirom da većina njih nema nikakve stavove. Špiljak je, kazao je, došao iz provincije, pa je temeljem rada došao do Vatikana i Bijele kuće gdje je ravnopravno razgovarao s najvažnijim ljudima tog vremena.

Kao istoričari obavezni smo djelovati i objasniti što se događalo u istoriji. Tužno je da se na to danas gleda kao na hrabar čin. Da je Mika Špiljak živ, siguran sam da bi na pitanje koja mu je najvažnija funkcija koju je imao, odgovorio da je to ona šefa sindikata. A ja bih imao velike probleme objasniti svojim studentima što je to uopšte sindikat. Ovu knjigu sam pisao s namjerom da približim to razdoblje onima koji ne znaju dovoljno o Jugoslaviji kako bi shvatili da Jugoslavija nije bila iza željezne zavjese – rekao je Klasić.

Tvrtko Jakovina podsjetio je na Špiljakove susrete s papom ususret njegovom sastanku s Josipom Brozom Titom kao i njegov odlazak u SAD gdje se, kao jedini predsjednik Predsjedništva SFRJ, susreo s američkim predsjednikom. Takođe je istaknuo bitnu Špiljakovu ulogu u predratnom i ratnom dobu koja se zadnjih decenija ne spominje.

Ne sjećam se da je zadnjih godina neka knjiga dobila toliki broj kritika i negativnih ocjena kao što je ova i prije nego što se pojavila pa mi se čini da je trebalo imati određenu građansku hrabrost ne samo napisati ovu biografiju, nego se i pojaviti na njenoj promociji, što dovoljno govori u kakvoj atmosferi živimo. Ljudi od pera prigovaraju zato što neko piše o čovjeku koji je bio šef savezne Vlade, predsjednik Predsjedništva, čelnik sindikata, gradonačelnik Zagreba, što dovoljno govori u situaciji u Hrvatskoj – kazao je Jakovina.

Razbijajući stereotipe, Jakovina je kazao da su ključnu ulogu u Jugoslaviji, kako pri njenom sastavljanju tako i rastavljanju imali Hrvati.

Slika nikada nije crno-bijela, niti nacionalnost govori puno sama po sebi. Hrvatska je, baš kao i cijela Jugoslavija, bila prije svega agrarno društvo. Mika Špiljak bio je skroman čovjek. On je 1964. kupio svoj prvi automobil, premda je tada jugoslavenski premijer. U nekim drugim okolnostima, ta bi se činjenica naglašavala i društvo bi trebalo biti zainteresirano za takav tip ponašanja, ali mi smo daleko od toga . kazao je Jakovina.

Špiljakov saradnik Mladen Pejnović istaknuo je predanost u radu Mike Špiljaka koji je, kako je rekao, točno znao što želi, naglasivši da je njegovo djelo danas podcijenjeno, posebno kad se vidi njegova uloga u razvoju Zagreba neposredno nakon Drugog svjetskog rata.

On je bio revolucionar s velikim iskustvom kojem nije uvijek u životu išlo glatko. Morao se boriti i savladati puno toga da uspije. Drago mi je što je Klasić napisao ovu knjigu, jer ima jako puno ljudi koji su zagriženi antikomunisti i koriste sve da se bore protiv njega. Ovo je dokument koji će ostati budućim generacijama – kazao je Pejnović.

Izvor: portalnovosti.com