Društvo

Ko je odgovoran za loš rezultat PISA testiranja?

Prije dva dana su objavljeni rezultati PISA testiranja koje je rađeno 2018. godine. Rezultati su uzburkali i podijelili javnost u BiH. Dok jedni za loš plasman krive sve zaposlene u obrazovnom sistemu, drugi misle da krivicu snose svi građani BiH.

Bosna i Hercegovina je zauzela poražavajuće 62. mjesto na rang listi. 

Testirano je 6.480 učenika iz 213 škola širom Bosne i Hercegovine u kojoj je, nakon objavljenih rezultata svaki drugi petnaestogodišnjak funkcionalno nepismen. 

Prema podacima Agencije za statistiku BiH definicija pismenosti koja je korištena u popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine pismena osoba je ona koja može sa razumijevanjem pročitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu, u suprotnom osoba je nepismena.

Podaci popisa iz 2013. godine dali su nam i uvid u statistiku pismenog i nepismenog stanivništa, pa po tome, od ukupnog broja osoba starijih od 10 godina, nepismenih je bilo 89.794 ili 2,82%. 

U  Republici Srpskoj to je 3,17%, Brčko Distrikt 2,83% i u Federaciji BiH 2,63%. Od ukupnog broja nepismenih 0,8% su muškarci i žene sa 4,8%. 

U Srbiji, 40% stanovništva nema završenu srednju školu, od čega je 17% nepismeno, a 23% ima završenu osnovnu školu. 

U Hrvatskoj podaci pokazuju nešto bolje stanje nego u Crnoj Gori ( stopa nepismenosti kod muškaraca je 0,6%, a kod žena 2,4%. ) - tamo se 0,8% populacije smatra nepismenom, a milion ljudi ima završenu samo osnovnu školu. Ukupno 16% stanovništva u Hrvatskoj je završilo fakultet, dok je prosjek u EU 24%.

Bosna i Hercegovina je tokom godina pomakla broj pismenog stanovištva u odnosu na broj nepismenog (na primjer, prema popisu stanovništva iz 1991. godine učešće nepismenih je bilo 9,9%),  ali i  dalje zaostajemo za zemljama u regionu i svijetu. Đaci su se prvi put prošle godine podvrgli PISA testiranju. 

Šta je to PISA testiranje? 

PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju u kojem je do sada učestvovalo preko milion učenika. Ovo testiranje je važno jer pruža uvid u stanje obrazovnog sistema i metode njegovog daljeg usavršavanja. 

Nakon ovih rezultata možemo da vidimo da ima puno grešaka u obrazovnom sistemu i da su reforme neophodne. 

Za reforme u sektoru obrazovanja na nivou države treba vremena i resursa, i to nije nešto što se može završiti za tri godine, kada je je sledeće PISA testiranje.

Ovaj loš rezultat je uzdrmao je nadležne vlasti, javnu i kulturnu scenu BiH, ali nije bio toliko iznenađujući. Zaposleni u obrazovanju znaju kakvo je stanje, pogotovo nastavni kadar, a sada znaju i mjesto na listi shodno tom stanju. Đaci bježe sa časova, ne slušaju na nastavi, ne čitaju lektire, roditellji rade domaće zadatke... 

Sve to i još mnogo drugih fatkora tokom niza godina doveli su do ovakvih rezultata protiv kojih se sada treba boriti. 

Ko je kriv za ovako stanje? 

Žaneta Džumhur, PISA državni koordinator za Frontal kaže: 

„Svi smo odgovorni, svako na svom nivou, neophodno je otvoriti dijalog svih koji donose odluke i svih koji te odluke realizuju.“ 

Okrutno je okriviti djecu ili nastavni kadar za ovaj rezultat, mada i nastavnici i djeca snose određeni dio odgovornosti, ali taj „teret“ nosi svaki građanin BiH.

Nastavnom kadru treba obezbijediti uslove za rad, a djecu treba motivisati. Ne uči svako dijete na isti način niti svakom djetetu treba posvjetiti isto vremena. 
Mnogo je razloga zašto samo zauzeli tako nisko mjesto od svih zemalja u regionu, ali i postoji mnogo načina da to i poboljšamo. 
 
Nadležne vlasti će se ovom temom  pozabaviti ozbiljnije jer, kako naglašava u saopštenju za javnost  ambasador Johan Satler, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, obrazovanje ima glavnu ulogu u zemljama u tranziciji jer im pomaže da izgrade demokratsku kulturu i doprinesu razvoju i prosperitetu. Dalje iseljavanje mladih iz zemlje može se usporiti ako učenici dobiju efikasan školski sistem koji je uporediv, priznat i lako prilagodljiv na međunarodnom nivou.
 
Koji su o koraci koji se moraju preduzeti u skorije vrijeme? 
 
„Prije svega treba raditi na poboljšanju čitalačke pismenosti, na svim nivoima obrazovanja od predškolskog pa dalje. U punom kapacitetu impelmentirati Zajedničku jezgru nastavnih planova i programa definisanu na ishodima učenja, jer je ona temelj obrazovanja mladih zasnovanog na razvoju kompetencija. Ispitati dodatno zašto učenici bježe sa nastave, i u tom smisilu uraditi intervencije, razviti nove elemente strategije ocjenjivanja na državnom i/ili nižem nivou kako bi se ojačali procesi evaluacije i praćenja ishoda učenja“ , rekla je Džumhur za Frontal. 
 
Ona naglašava da je to vrlo kratak prikaz potrebanih mjera te da izvještaj nudi čitav spektar vrlo konkretnih, neophodnih intervencija. 
 
Obrazovni sistem se suočava sa mnogim problemima: odlazak stanovništva, prazne đačke klupe, gašenja škola, nezadovoljstvo nastavnog kadra, nezadovoljstvo roditelja. Pritisci se vrše sa svih strana na nastavnike, roditelje i djecu. Gradivo je, za neke građane preopširno, djeca uče napamet, ne usvajaju to što nauče, ne čitaju se knjige, previše se vremena provodi na internetu... 
 
Puno je  razloga, ali i opravdanja za trenutno stanje u obrazovnom sistemu.
Ono što je jasno jeste da promjena neophodna i da se svi moraju potruditi, od djece, roditelja do nadležnih vlasti. 

A.G. 
 
Blog