Nauka

Klimatske promjene u sedam tačaka: Gdje smo, gdje idemo i koliko je loše

Klimatske promjene će izazvati velike promjene širom svijeta – porast nivoa mora, manju proizvodnju hrane, kao i izumiranje brojnih životinjskih vrsta

Ujedinjene nacije upozoravaju da svijet mora da ograniči porast temperature na manje od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period.

Međutim, naučnici kažu da su za ispunjene tog cilja potrebne „brze, dalekosežne i jedinstvene promjene“ u svim aspektima društva.

Dakle, koliko je svijet topliji i šta svi mi možemo da uradimo povodom toga?

1. Svijet je sve topliji

Svijet je trenutno za oko jedan stepen topliji nego što je bio prije perioda industrijalizacije, navode iz Svjetske meteorološke organizacije (VMO).

Prosječna temperatura tokom prvih 10 mjeseci 2018. godine bila je za 0,98 stepena iznad prosjeka, u odnosu na period od 1850. do 1900. godine.

Takođe, dvadesetih najtoplijih godina dogodilo se u posljednje dvije decenije.

Prve četiri sa tog spiska su u periodu od 2015. do 2018, ističu iz VMO.

Ukoliko se taj trend nastavi temperature bi do 2100. godine mogle da porastu za tri do pet stepena.

Jedan stepen više ne zvuči tako strašno, ali zapravo jeste – ukoliko države ne reaguju nivo mora će se podići, kao i temperatura okeana i mora, a biće ugroženo i uzgajanje žitarica poput pirinča, kukuruza i pšenice.

2. Rekordi u 2019. godini

Najviše temperature ikada zabilježene su u tokom ljeta 2019. godine u gotovo 400 mjesta sjeverne hemisfere.

Trećina najviših temperatura bila je u Njemačkoj, koju slijede Francuska i Holandija, a rekordi su između 1. maja i 30. avgusta oboreni u 29 zemalja.

Takođe, više od 30 rekorda je srušeno u Americi, pokazuju podaci organizacije Berkelej Zemlja (Berkeley Earth), koja se bavi analizom podataka o porastu temperature.

U japanu je 11 ljudi umrlo od ljetnjeg talasa vrućine, a u 10 zemalja su zabilježene najtopliji dani od kako se vrijeme mjeri.

3. Nismo ni blizu ispunjavanja ciljeva

Ukoliko zemlje ispune sva obećanja iz Pariskog klimatskog sporazuma, svijet će i dalje do kraja vijeka biti topliji za tri stepena.

 


 

U posljednjih nekoliko godina naučnici su promjenili definiciju onoga šta smatraju „bezbjednim“ limitom klimatskih promjena.

Decenijama su smatrali da se porast temperature u svijetu mora održati ispod dva stepena do kraja vijeka, a sada ističu da to mora da bude ispod 1,5 stepena.

4. Najveći zagađivači su Kina i Amerika

Zemlje koje emituju ubjedljivo najviše gasova sa efektom staklene bašte su Kina i Amerika.


Kina i Amerike su toliko ubjedljive u tome da čine 40 odsto ukupnog zagađenja, pokazuju podaci iz 2017. godine.

Ekološka politika Amerike se čak pogoršala pod Trampovom administracijom, koja je započela proces povlačenja SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma. Tramp navodi da sporazum iz 2015. godine ugrožava američku ekonomiju i radnike.

5. Gradska populacija je naročito u opasnosti

Gotovo svi gradovi – 95 odsto njih – koji se suočavaju sa ekstremnim klimatskim rizicima, nalaze se u Africi ili Aziji, navode iz kompanije Verisk Mejplkroft (Verisk Maplecroft).

Najugroženiji su gradovi koji brzo rastu, kao i megagradovi poput Lagosa u Nigeriji i Kinšase u Kongu.

6. Arktikčki led je takođe u opasnosti

Količina arktičkog leda je znatno opala u posljednjih nekoliko godina, a najniža tačka dostignuta je 2012. godine.

Leda je sve manje već decenijama, a topljenje je ubrzano početkom dvehiljaditih.

Arktički okean mogao bi da već 2050. godine tokom ljeta potpuno ostane bez leda, ukoliko emisije štetnih gasova ne budu ograničene, navode iz Komiteta za reviziju zaštite životne sredine britanskog parlamenta.

7. Svi možemo da pomognemo

Iako su države te koje moraju da iniciraju velike promjene i pojedinci mogu da odigraju veliku ulogu u tome.

Naučnici kažu da svi treba da promjene način života kako bismo svi izbjegli značajne klimatske promjene.

Iz Međudržavnog panela o klimatskim promjenama navoda de treba:

-Kupovati manje mesa, mlijeka, sira i putera

-Jesti lokalnu i sezonsku hranu i bacati manje hrane

-Voziti električne automobile, hodati ili voziti bicikle

-Ići vozom i autobusom umjesto avionima

-Umjesto odlaska na poslovna putovanja organizovati video konferencije

-Sušiti veš prirodnim putem, ne u mašini za sušenje

-Uraditi izolaciju kuće ili stana.

 

Izvor: BBC

Twitter
Anketa

Da li već sada znate za koju političku partiju ili pojedinca ćete glasati na predstojećim lokalnim izborima?

Rezultati ankete
Blog