Radmila Trbojević

Ljudi da li je ovo moguće?

(1)  Poskupljenja  struje po Luki  biće,  po Viškoviću neće ?!

Ko ovdje koga zaje ..... a!  Ko ovdje koju igru igra? Ko ovdje zna o čemu se radi?

Narod nema pojma.

Da li se radi o sondiranju reakcije naroda, da vide koliko daleko tj. duboko mogu da idu? Da li je moguće da  sada, u vrijeme kad  korona svaki  dan uzima najmanje desetak i više ljudi, nekada i više, KAD SU LJUDI OSTALI BEZ POSLA (statistike  kako  je nama sada dobro NEMAJU VEZE SA STVARNOŠĆU), kad se zatvaraju male radnje i zanati, kad ljudi računaju mogu li popiti espreso i kupiti kutiju cigareta dnevno (što je već luksuz, ali šta drugo preostaje)  Petrović Luka (neću reći na koga mi liči, da ne bih naje ........a) povećava  cijenu struje  sam, tek tako, srpskom  narodu,  a to povećanje onda lančano povećava  cijenu svega ostalog. Prosto da čovjek ne povjeruje. Da li je moguće  da  poskupljenje  zaustavi Višković  tj.Vlada ? Ko će koga tu nadvladati, odnosno čija će biti zadnja.

Danas upućujem ovo pitanje vlastima,  Vladi Republike, koja valjda brine o narodu svome bolesnom, duhovno slomljenom, depresivnom, polumrtvom od straha od korone, narodu koji se više ničemu ne smije, kome je dosta zatvaranja, gladnima   mislim na sve veći  broj onih što stoje u redovima pred javnim kuhinjama i drugih, koji s nešto preostalog  ponosa  još ćute i nešto čekaju, a imaju po neku marku dnevno) naroda, žednog prirodnih voćnih sokova, limuna grejpa i kivija, makar druge klase,  dakle  C vitamina, kome trebaju proteini (meso koje je za mnoge mislena imenica, osim ponekad piletina) kome treba D vitamin, selen i drugi suplementi, koji su   mnogim  penzionerima  nedostupni, jer  im je penzija taman  tolika da ništa osim hljeba i mlijeka dnevno i ne mogu kupiti  – naroda koji  jedva  plaća i ove sadašnje račune za struju, koji je u sporovima sa Elektrokrajinom  godinama i koji  svakodnevno čeka novo  „rezanje „struje.

Nije riječ  o onima  koji   štede milione  u bankama, tako kažu ovi što se time bave,  koji imaju male  hidrocenrale  i pridružene  velike  benefite od politike  (centrale narodu očigledno ne donose ništa,  nego zatvaraju  i one rječice koje su  još ostale,  pregrađuju, betoniraju, uništavaju život  i okolinu), koji imaju tri, ili  četiri stana za izdavanje, imaju para da lete na  Maldive i Tajland  – a  narod ponavljam još uvijek  ć u t i.   Koliko će dugo  ćutati – ja ne znam, niti imam na osnovu čega da zaključim, nisam vidovita, ali osjećam da ako struja  s a d a  poskupi više ništa neće biti  isto – bez obzira o kojim p r o c e n t i m a  je riječ. Neka  je i jedan posto.  Bila bi to metafora  nezamislivog  stanja u vremenu, kome nema lijeka.

Proljeće, koje  za  mnoge naše nesrećne sunarodnike, pale od korone,  nikada više  neće doći, a preživjelom narodu, posebno  penzionierima, biće veselo. Tri posto više na penzije, prava radost,  nekom  jedno pivo, nekom jedan ručak, kako kome...

A možemo li mi ako već vlast može, zaboraviti  one  kukavce, onoga  brata i sestru, recimo, koji djeluju već kao poludebili, žive sa ovcama u polusrušenoj kući. Slične njima po bijedi, invalide i bivše borce Republike Srpske  koji opstaju tako što rade na dnevnicu - BN (ATV dosta rijetko), pronalazi širom Republike Srpske i javno pokazuje, koji ni krova nad glavom nemaju, nemaju struju, vodu, žive životom nedostojnim čovjeka. Da bude jasno, i srednja klasa, nekada dobro stojeća,  danas saginje glavu, razmišlja šta će i kako će. Da li to znaju narodne vođe, što bi rekla moja pokojna majka, koja je do smrti (2013) imala pukovničku penziju, spomenicu i  invalidninu  moga oca, kome je ona država dala ono što je zaslužio, a zaslužio jeste - naravno iz Srbije, čim je bilo moguće. Pomagala je i meni i pokojnoj braći, koji smo ostali u ovome ratu bez ičega.

Šta će se zaista desiti u vezi struje, šta smjera Luka, vajni vršilac dužnosti, koliko  će dugo vršiti to što vrši, šta  smjera  Vlada, jesu li u pitanju  milioni dugova  same firme, ili nešto drugo? Ne znam. Kažu da struje ima, da ne moramo uvoziti, pa zašto se onda ne bi desilo da se, recimo, uradi nekakvo  p o j e f t i nj e nj e struje, tek onako da iznenade iznenada narod ? Zamislite tu situaciju, da se nešto uradi za narod.

Nemam informacije o pitanju privatizacije Elektroprivrede, nisam bliska tajnim krugovima, a  da nagađam bez veze je.  

Znaju li  naši bogataši i  političari da se ovo  dešava ? Ili  žive u iliziji da je sve onako kako im  kažu „dobronajmerni „  savjetnici, ulizice i statitstike o narodu , a trpaju u džep  sve što se može.

Dakle ja, koja nemam  veze  sa  vladajućim  establišmentom, niti sam procjenitelj političke budućnosti, kažem da bi ovo poskupljenje struje u nevrijeme i, posljedično,  svega  ostalog,  moglo  biti izvanredno poentiranje opozicije (kako se samo čini, bezoblične i bezbojne, ali  šta  ćemo sa Draškom  i Vukanom, nekad jaka Trivićka je donekle pala u sjenu, koji, kako izgleda, nisu ni blijedi, ni bezbojni)  koja  grupa  sa  Nešićem, odjednom, pojma nemam zašto, kao zvijezdom, na vlast čeka kao guja, ali ne iz potaje. Ne više. Daju  im se „alati „  j a v n o što bi rekli  IT  stručnjaci. Neka se u vezi ovoga  brinu oni kojh se to tiče.

Da li bi, kad bi ljuti borci iz opozicije došli na vlast, stvari krenule za narod na bolje? Možda i bi, samo se  pitam od kojih para. Para teško da ima. Jer, znamo od čega se pita ne mijesi ! Ništa bez para – nisu valjda blesavi da ne znaju, osim da neko sa strane uleti i  gurne im velika  sredstva. Ko bi to bio –pojma nemam.

Luki Petroviću to  nema posebnog značaja – njemu se  je.....e   za narod,  iza njega je dosta dugi period ličnog povećanja bogatstva (nije jedini), koje je možda naslijedio  od oca, pa  sve  izgleda onako novo i utegnuto  na njegovoj hacijendi, naravno kao i onima koji ne znaju šta će sa nekoliko plata i  uz - plata mjesečno – njima  je takođe svejedno.

Zar je jedini  način namicanje sredstava  gurnuti sopstveni narod, ne na koljena – nego u blato !

Što se tiče budućih političkih događaja, borbe protiv korupcije i svih drugih tema, planova oko urušavanja Republike Srpske, ponavljanja izbora u Doboju i Srebrenici –izmišljanja  problema, pritiska  opozicije - sve će  pasti u vodu ako se narod digne  onda kada mu dođe do grla, bez obzira na pripadnost  strankama.  E tada bi bilo važno shvatiti da dalje ne može.

(2)  Slučaj  Incko.

Taj  lažni austrijski  dendi, gospodin  sa maskom  koju nosi  i  ne skida osim kada se   osmjehuje dok  gleda svoj  račun u banci  i  Bošnjacima dok s njima ispija kafe već godinama, dajući im podršku, savjetujući ih kako će i šta će Srbima osporiti i oduzeti  – osim nastojanja da  nastavimo da budemo  robovi  Bošnjaka  kao  nekad  Turaka.

On  k a o  odlučuje  kako će i koga maknuti iz  istorije Republike Srpske,  oduzeti mu (narodnim vođama) odlikovanja, povelje, poniziti  borce Republike Srpske, našu Skupštinu, pokazati da ni  ona PRVA, a ni ova sada Skupština ne predstavlja NIŠTA (što je pravi cilj cijele akcije) i  daje  rok  od tri mjeseca. On daje rok !! Ko je on da daje rokove Republici Srpskoj sada kada odlazi ? Možda je umislio da je  Ešdaun i Vestendorp, da je baš  ovo – isto ono vrijeme – da se nije Valentin zabrojao ...

On dalje  kaže da hoće da oslobodi  srpski narod kolektivne  krivice. Neka nas on ne oslobađa ni od čega. Na koju kolektivnu krivicu  misli ?  Prema kome ? Ovdje se radi o nečijoj  ideji  oslobađanju Srba od Republike Srpske, nije  to ideja  nježnoga  bogataša (sadašnjeg) iz  Austrije, to je smislio neko podmukliji  i strpljiviji. Srbi  znaju vrlo dobro, bolje neko ko, kako je kad  ih zeleno-žuta monarhija oslobađa. Treba samo čitati  Kočića i ne zaboravljati istoriju.  A u toj istoriji mi smo dali više nevine krvi, nego malo ko drugi, pa je red da se besplatno davanje srpske krvi zaustavi. Da nije možda nama neko nešto dao, što nismo krvlju svojih boraca platili ?  Nije, naravno.

Da li je ikad Valentin okrivio Bošnjake za bilo  šta ?  Nije. Incko  se pravi da ne zna šta znači ULTIMATUM  Srbima, jer nije u pitanju samo Čubrilović  i  ove povelje iz  2016. Puno više je važnog  za Republiku Srpsku  u  opasnoj igri  Bošnjaka i stranaca sa Srbima. Izgleda da se kuva strategija,  koja sigurno ne ide u korist Srba. Pozitivan efekat  iz ovoga  teško da može biti za Republiku Srpsku budemo li dozvolili  da  Incko postane novi  Ešdaun, a on to izigrava u zadnje vrijeme. Sve će pokazati vrijeme, koje očigledno neće biti naklonjeno onima, čije su vođe  osudili i presudili,  na doživotne i  višegodišnje  robije – ne bi li  stvoreno djelo, sopstveni  komad  slobodne  zemlje srpskoga naroda u BiH, s ove strane Drine, ugrozili, ili nekako oteli.

Vratimo se aktuelnom  problemu:

Zar se može očekivati aplauz NARODA ZA POSKUPLJENJE STRUJE ?! Možda će  ljudi i ćutati, a oni koji mogu, kupiće karte za  odlazak  čim  bude moguće.  Ćutaće, naravno, i oni kojima je  svejedno koliko  košta BILO  ŠTA. 

Ovdje će najzad ostati nesrećni penzioneri. To sigurno neće  biti preostali hrabri   Spartanci, nego starci  i starice, nemoćni da se  brane, (a možda će ići da skupljaju  tartufe po Semberiji, kažu da ih tamo ima, za drugo i neće imati snage) i  nemoćni  da  budu  ljudi, neki  baš prava  gospoda, kakvi su nekada bili.

 

Prenošenje blogova i tekstova sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave bloga ili uz pismeno odobrenje redakcije (09.02.2021)

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne predstavljaju nužno uredničku politiku portala Frontal

Komentari
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog