Svijet

Šiler: Svijet je suočen sa dvije pandemije

’’Osjećamo efekte anksioznosti ne jedne pandemije, već dvije. Prvo, tu je pandemija COVID-19, koja nas čini anksioznima, jer bismo mi ili lјudi koje volimo, bilo gdje u svijetu, uskoro mogli da postanemo teško bolesni, pa čak i da umremo. I, drugo, postoji pandemija zabrinutosti zbog ekonomskih posljedica ove prve.’’

U kolumni za britanski Gardijan, Robert Šiler, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na prestižnom američkom univerzitetu Jejl, osvrnuo se na trenutna dešavanja u svijetu.

Prema riječima profesora Šilera, ove dvije pandemije, medicinska i ekonomska, su povezane, ali nisu dio istog fenomena. Berza je u padu, očigledno kao odgovor na priče o COVID-19, smanjujući našu životnu ušteđevinu. Međutim, za razliku od COVID-19, izvor anksioznosti u ovom slučaju je jednostavno neznanje u pogledu toga koje mjere preduzeti, naročito kada nas obje pandemije pogađaju u istom trenutku, a jedna podstiče drugu.

’’Zatvaranje preduzeća, rast nezaposlenosti i gubitak prihoda podstiču finansijsku anksioznost, koja može zauzvrat odvratiti lјude, očajne za poslom, od preduzimanja odgovarajućih mjera predostrožnosti protiv širenja bolesti’’, navodi profesor Šiler.

Ono što svakako nisu dobre vijesti je to što su obje pandemije globalnog tipa. Ovog puta, kriza nije ograničena na samo jednu zemlju, gdje dolazi do pada unutrašnje potražnje, dok izvoz i dalje funkcioniše što donekle relaksira situaciju. Ovaj mehanizam je sada u problemu, jer recesija prijeti cijelom svijetu.

’’Čini se da mnogi pretpostavlјaju da finansijska anksioznost nije ništa drugo do direktni nusproizvod COVID-19 krize - savršeno logična reakcija na pandemiju bolesti. Ali, anksioznost nije sasvim logična. Pandemija finansijske anksioznosti, koja se širi paničnom reakcijom na pad cijena i promjenom narativa, ima svoj zaseban život’’, navodi se u kolumni, što znači da lјudi kada su emotivno uznemireni zbog tragičnog događaja, reaguju strahom, čak i u okolnostima u kojima nema razloga za strah.

On navodi primjer američke berze, u periodu od septembra i oktobra 1918. godine, koja se nije urušila kada je počelo medijsko izvještavanje o pandemiji španske groznici, koja je na kraju uzela 670.000 života u SAD-u, i 50 miliona širom svijeta. Umjesto pada berze, mjesečne cijene na američkom tržištu su bile u porastu od septembra 1918. do jula 1919. godine.

Kao objašnjenje toga, profesor navodi tri razloga. Prvi, da je izvještavanje o Prvom svjetskom ratu i dešavanjima na frontu, zasjenilo izvještavanje o samoj pandemiji tada. Kao drugi razlog navodi manjak epidemioloških saznanja, jer u to vrijeme tok epidemije nije bilo lako predvidjeti, a javnost nije bila povjerljiva prema epidemiološkim mjerama, a socijalno distanciranje bi vjerovatno smatrali aljkavim. Kao treći, i možda najvažniji razlog, je taj što je u to vrijeme jako malo ljudi posjedovalo akcije, a penzioni fondovi nisu bili toliko velika briga kao danas, jer je životni vijek ljudi bio kraći, te iako bi živjeli duže, stariji su se uzdali u svoju porodicu. Naravno, današnje vrijeme je drugačije.

’’Teško je predvidjeti kretanja na berzi u ovakvom vremenu. Da bismo to uradili, morali bismo predvidjeti direktne efekte pandemije COVID-19 na ekonomiju, kao i sve stvarne i psihološke efekte pandemije finansijske anksioznosti. To dvoje su različite, ali ipak nerazdvojne stvari’’, zaključio je profesor Šiler.

 

Frontal/D.M

Twitter
Anketa

Да ли ћете искористити туристички ваучер?

Rezultati ankete
Blog