Frontalno u EU

Imidž Bosne i Hercegovine i NATO integracije (VIDEO)

Važnost imidža i ugleda jedne države u današnjem je svijetu neupitna. Skretanje pažnje na sebe u pozitivnom kontekstu i sticanje poštovanja drugih trebalo bi da je cilj svake zemlje.

Bosnu i Hercegovinu, i pored niza pozitivnih stvari koje se za nju vežu poput održavanja Zimskih olimpisijskih igara 1984. godine, osvajanja Oskara, održavanja Sarajevo film festivala, sporadičnih sportskih dostignuća, turističkih atrakcija, prirodnih ljepota i bogate gastronomske ponude, kada je njen imidž u svijetu u pitanju još uvijek dominantno prati njena ratna prošlost uz današnje političke sukobe, nacionalne tenzije, nestabilnost, egzodus stanovništa i lošu ekonomsku sliku.

Jasno je dakle da njena multikulturalnost, bogatsvo različitosti u religijskom i tradicionalnom smislu i bogato kulturno nasljeđe očigledno nisu dovoljni da njen trenutni imidž i percepciju koju svijet o njoj ima podigne na zadovoljavajući nivo. 

Pitanje koje se u posljednje vrijeme nameće je da li bi nastavak NATO integracija i eventualno članstvo u tom savezu savezu Bosni i Hercegovini pomoglo da unaprijedi svoj imidž u svijetu materijalizujći taj progres u ekonomskom, političkom i svakom drugom smislu, te da li bi ono pomoglo Bosni i Hercegovini da pred svijetom promijeni njegovu trenutnu percepciju o njoj kao zemlji sukoba, podjela i nestabilnosti?

Istraživanje koje je septembra 2018. godine na uzorku od 1000 punoljetnih stanovnika Republike Srpske, sprovelo Udruženje građana Nova ideja RS 2030, pokazalo je da je 24 % ispitanika misli da bi ulazak BiH u NATO pozitivno uticao na poboljšanje imidža države u svijetu.

Za našeg prvog sagovornika, nekadašnjeg ambasadora BiH pri EU, Igora Davidovića Bosna i Hercegovina “već godinama u svijetu ima dosljedan i stabilan imidž državne zajednice koja sa velikim naporima pokušava i gotovo redovno ne uspijeva da se svrsta u kontekst funkcionalnih i programski orijentisanih zemalja”. 

Davidović navodi i da se “svaka pružena ili ponuđena prilika na terenu BiH pretvara u poligon i arenu za nadmudrivanje lokalnih političkih elita i pojedinaca, sa jedinim ciljem – da svako u svom taboru odigra „moj obračun s njima“ i opet prikupi političke poene u nikad okončanim pseudopolitičkim kampanjama.”

Davidovića smatra da na loš imidž BiH najviše utiče “prvenstveno, deformisan i okoštali sistem potpune dominacije oligarhija ili pojedinaca nad potisnutim ili sasvim potčinjenim i servilnim institucijama” dok “izostanak uspostave vladavine prava i iskorjenjivanje korupcije građani trpe u svakodnevici, a EU u svom mišljenju prepoznaje kao prepreku za dalji napredak”. 

“Činjenica da su režimi u BiH izabrani demokratski ne znači da ti režimi i funkcionišu demokratski I tu smo u ozbiljnom problemu sa samim sobom, sa svijetom i sa imidžom” podvlači nekadašnji ambasador BiH, dok na pitanje “smatrate li da bi ulazak u NATO pozitivno uticao na imidž i ugled BiH” odgovara:

“To pitanje je vrlo relativno”, te dodaje “da nas na NATO integrisanje niko suštinski izvana i ne prisiljava, a podjeljen stav BiH  javnosti tim povodom zasnovan je na emocijama – dok javnost u FBiH u anketama snažno izražava pozitivan stav o NATO, u Republici Srpskoj takva podrška nije iskazana. Ratno nasljeđe i njegove posljedice i u ovom pitanju su još snažni i dugo se neće promijeniti, to je realnost u obe kategorije”.

Davidović na kraju u svom odgovoru zaključuje da “NATO integrisanje nije uslov za prijem u EU, ali se smatra da bi donijelo jači zamah u integrisanju u EU” te predviđa da će “dosadašnja praksa izostanka konsenzusa o stupanju BiH NATO ostati i dalje poluga u političkim okršajima ključnih aktera nekim drugim povodima” postavljajući na kraju pitanje:

“A da li je NATO u stvari već odavno u BiH?”.

(Igor Davidović, nekadašnji ambasador BiH pri EU)

Kakav je po vašem mišljenju trenutni imidž Bosne i Hercegovine u svijetu, šta na takav imidž najviše utiče, te smatrate li da bi ulazak u NATO pozitivno uticao na imidž i ugled Bosne i Hercegovine pitanja su koja smo također uputili i svim političkim partijama koje imaju svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH. 

Na našu adresu stigao je samo jedan odgovor i to onaj od strane predsjednika SDS-a, Mirka Šarovića

Tako se za Šarovića “imidž  ili percepcija i ugled jedne zemlje u svijetu teško da može realno izmjeriti obzirom da na to utiče mnoštvo aktuelnih faktora, ali svakako treba znati i da je ugled zemlje često i dio tradicionalnog statusa mnogih od zemalja svijeta”. Njegova procjena je, kada je u pitanju imidž BiH, “da je on nešto lošiji u odnosu na prošlu godinu a ni taj  imidž iz 2018. godine nije bio baš sjajan”. 

Stabilnost institucija, predvidivost političkih i ekonomskih aktivnosti na duže staze, rizičnost poslovanja, opasnost i moguća prijetnja za destabilizaciju zemlje, izgradnja demokratskog društva i demokratskih institucija, vladavina prava i otpornost zemlje na korupciju posebno javnu ali kada je u pitanju BiH i stepen napretka zemlje prema članstvu u EU, parametri su koji po riječima predsjednika SDS-a i zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, najviše utiču na trenutni imidž BiH.

Na pitanje da li smatrate da bi ulazak u NATO pozitivno uticao na imidž i ugled BiH, Šarović je istakao da “svaka zemlja koja uđe u jedan vojni savez, kao što je u ovom slučaju NATO, na jednoj strani dobija aplauze na drugoj kritike i osude” te da se, po njegovoj procjeni,  “mogući ulazak Bosne i Hercegovine u NATO ne bi značajnije odrazio na imidž zemlje ali ga sa druge strane nebi ni narušio”.

Zanimljivo je bilo i stajalište našeg sagovornika koji dolazi  iz realnog sektora, preduzetnika i komentatora Dragana Močevića koji pored konstatacije da Bosna i Hercegovina ima problem sa svojim imidžom još od 1992. godine, smatra da bi “potencijalni ulazak u NATO ili stabilna saradnja sa NATO savezom sigurno poslala drugačiju sliku potencijalnim investitorima, s obzirom da je svakom stranom investitoru važno da teritorija zemlje na koju dolazi i na koju ulaže milione evra djeluje bezbjedno i da nema strahova od unutrašnjih sukoba”. 

Močević tako dodaje da se “trenutno se iz BiH, odnosno u posljednjih godinu  i po dana, posebno šalju disonantne poruke kada je u pitanju njena bezbjednost” te zaključuje:

“Imamo problem sa migrantskom krizom, imamo dodatno problem sa povratkom boraca sa ratišta iz Sirije i drugih zemalja gdje su ratovali za Islamsku državu, tako da bi za promjenu imidža prema potencijalnim investitorima bolja bezbjednosna situacija bila nešto što je veoma poželjno, jer u ovom trenutku najveći problem BiH su strane investicije. Druge zemlje u okruženju koje su sa manje bezbjednosnih izazova privlače mnogo više stranih investicija, čak i Srbija koja nije članica NATO kao i Crna Gora koja je povećala broj investicija ulaskom u NATO savez.”. Problem koji nastaje zbog loše bezbjednosne situacije i imidža je što polako važni i veliki domaći investitori smanjuju obim razvojnih projekata i poslovanje u BiH pa iznose svoj kapital i pokreću poslovanje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji kao neku rezervu poslovnu varijantu. Svejtski ekonomski stručnjaci su krajem 2019.godine najvaljivali moguću recesiju u 2020.g, sada će nova kriza oko Coronavirusa dodatno uzdrmati svjetsku ekonomiju i naša država mora uložiti dodatne napore i sredstva da privuče investicije a eventualno ojačano partnerstvo ili članstvo u NATO savezu je dokazano jedan od važnih bezbjednosnih faktora koji opredijeljuju investitore da li da ulažu u neku zemlju, što donekle možemo vidjeti i na primjeru Srbije.

(Dragan Močević, preduzetnik iz BiH)

Kao i Močević, i Božo Skoko, jedan od vodećih stručnjaka u regiji kada je uloga imidža u savremenim međunarodnim odnosima u pitanju, u jednoj od svojih publikacija na tu temu pod nazivom Strateške smjernice za brendiranje Bosne i Hercegovine pored ostalog istakao postojanje direktne veze između imidža države i njenog statusa na političkoj i ekonomskoj pozornici, a posljedično tome i nivoom stranih investicija. 

“Imidž države igra sve značajniju ulogu u suvremenim međunarodnim odnosima, jer se izravno odražava na njezin status na političkoj i ekonomskoj pozornici, a prije svega kroz broj inozemnih turista, razinu stranih investicija, plasman njezinih proizvoda na strana tržišta, utjecaj u međunarodnim forumima i asocijacijama”.

(Božo Skoko, profesor odnosa s javnošću)

U ranije pomenutoj anketi UG Nova ideja RS 2030, 26,9 % ispitanih građana Republike Srpske misli da bi ulazak BiH u NATO imao pozitivan uticaj na privlačenje stranih investicija, što je veoma blizu broju onih koji smatraju da bi NATO intergracije pozitivno uticale na imidž Bosne i Hercegovine. 

Očigledno je dakle da postoji direktna veza između imidža jedne zemlje i stanja u i oko nje kada je su u pitanju sigurnosni i bezbjedonosni izazovi. 

“Reputacija Crne Gore na globalnom nivou u porastu nakon pristupanja NATO savezu”, polovinom juna 2019. godine izjavila je i ambasadorica SAD-a u Crnoj Gori, Judy Rising Reinke. Ova izjava korespondirala je sa objavljenim zvaničnim podacim u skladu sa kojima je  priliv svih stranih investicija u Crnu Goru porastao 2018. godine 30 % u odnosu na 2017. godinu, a iz zemalja članica NATO saveza čak 64 %.

Kada se uzme u obzir da su, prema Eurostatu, sve zemlje koje su 2004. godine postale članicom NATO-a imale u narednim godina porast stranih investicija, tvrdnje onih koji zastupaju tezu da bezbjednosna situacija u zemlji direktno utiče na njen imidž teško oborive. 

Da NATO integracije i samo članstvo u njemu na najdirektniji i najpozitivnij način otklanjaju osnovne sigurnosne problene u jednoj zemlje, te time i tu vrstu bojazni kod stranih investitora, svjedoče i podaci o stranim investicijama u zemljama koje su 2004. godine postale članicama Sjeveroatlantskog saveza.

Tako  su se do 2006. godine u Bugarskoj, Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj one udvostručile, dok su u Rumuniji sa 20.7 milijardi dolara 2006. godine i u naredne dvije godine nastavile rasti dosežući 2008. godine cifru od 41 milijardu dolara. 

Oružane snage BiH već dugi niz godina učestvuju u UN, NATO u EU mirovnim misijama preko Etiopije, Iraka, Afganistana pa sve do Konga, Malia i Centralno Afričke Republike, te je i načelnik OS BiH, Senad Mašović u jednom od svojih javnih istupa upravo u kontekstu imidža BiH naglasio bitnost učešća naše zemlje u mirovnim operacijama:

”Do danas, u naprijed navedenim misijama, učestvovalo je oko 1.300 pripadnika OSBiH. Ovo je važno naglasiti, jer učestvovanje OSBiH u navedenim misijama bitno je uticalo na promjenu imidža države na međunarodnom planu. Oružane snage BiH kontinuirano učestvuju u međunarodnim vježbama (NATO, UN, EU), koje se realizuju na nivou država članica regionalnih inicijativa (A5, B9) i vježbama koje organizuju zemlje u okruženju. U prosjeku, godišnje na međunarodnim vježbama učestvuje oko 200 pripadnika OSBiH”.

Da učešće u operacijama podrške miru utiče na popravljanje imidža BiH u svijetu mišljenja je bio i nekadašnji zamjenik ministra sigurnosti BiH, Mladen Čavar koji je podsjećajući da su brojni bh. policijski službenici dobili priznanja za predan rad i profesionalno izvršavanje zadataka od strane rukovodstva UN-a potvrdio da su dobri rezultati i uopše učešće pripadnika policije u mirovnim misijama UN-a znatno doprinijeli međunarodnoj afirmaciji BiH, a što je , kako je rekao, za posljedicu imalo da BiH postaje aktivan subjekt u kreiranju međunarodne sigurnosti.

Sasvim je dakle sigurno da ulažući u svoju sigurnost kroz NATO integracije, država istovremeno ulaže i u svoj imidž, mijenjajući tako u pozitivnom smislu percepciju kako stranih tako i domaćih investitora. 

Treba na kraju podsjetiti da je na posljednjoj listi „Country Brand Index“ BiH na 82. mjestu u svijetu po snazi svoga brenda. Pomjeranje naprijed na svjetskoj pozornici država kad je imidž u pitanju složen je i dugotrajan proces koji iziskuje sudjelovanje i napor svih kako državnih institucija, tako i realnog sektora, stručnjaka, ali i samih građana. 

Nastavak puta ka evroatlantskim integracijama nije jedini, ali je sasvim sigurno veoma bitan segment u tom procesu koji će neizostavno popraviti sliku Bosne i Hercegovine u očima drugih, ali i samih građana koji u njoj žive. 



D.Č/S.P./M.K/ Frontal
Twitter
Anketa

Да ли ћете искористити туристички ваучер?

Rezultati ankete
Blog