Vijesti

Svjetska banka o Zapadnom Balkanu: Preko 400.000 ljudi moglo bi pasti u siromaštvo, srednja klasa bi se smanjila

Svjetska banka objavila je nova izdanja bilješki o sagledavanju uticaja COVID-19 na zdravstvene sisteme, siromaštvo i dobrobit domaćinstava, obrazovanje, socijalnu zaštitu, tržište rada i upravljanje kvalitetom vazduha na Zapadnom Balkanu.

Ove bilješke predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan  i pratećih   Bilješki objavljenih 29. aprila i pokazuju kakve su projekcije uticaja COVID-19 na stanovništvo u regiji.  

Svjetska banka procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, preko 400.000 ljudi u regiji moglo pasti u siromašno i da bi se srednja klasa značajno smanjila. Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti, trenutno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku. 

U poređenju s EU prosjekom niska i neefikasna potrošnja po stanovniku na zdravstvo prije krize, čini regiju naročito osjetljivom na ovu i buduće javno-zdravstvene krize. Veliko zagađenje vazduha u nekoliko velikih gradova, te s tim u vezi, veća stopa respiratornih oboljenja, povećava tu osjetljivost, naročito ukoliko bi se pandemija vratila tokom sljedeće zime. 

Nadalje, neophodno zatvaranje škola, da bi se smanjilo širenje virusa, će dovesti do značajnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati godine: procjenjuje se da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53, na 61 procenat, ukoliko škole budu zatvorene do kraja juna. Obrazovni uticaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja. 

U izvještaju se navodi da će regija Zapadnog Balkana ući u recesiju 2020. godine, i da će u svim zemljama Zapadnog Balkana recesiju pokrenuti pad domaće i strane potražnje tokom krize COVID-19. Glavni rizik za Zapadni Balkan je da bi dugotrajna pandemija, kao i dublja recesija u Evropskoj uniji, mogle otežati rješavanje nastale ekonomske krize.

Vlade svih šest zemalja najavile su fiskalne i socijalne mjere za podršku domaćinstvima i preduzećima tokom vanrednih situacija - u rasponu od 1 do 6,7 posto BDP-a, navodi se u Izvještaju. Zemlje koje su ušle u krizu s većim fiskalnim i eksternim zaštitnim prostorom imaju više prostora za finansiranje većih programa podrške.

Najavljene kratkoročne mjere su neophodne i usklađene s političkim odgovorima zemalja EU-a. Međutim, sve više ljudi na zapadnom Balkanu se oslanja na samozapošljavanje, rad sa skraćenim radnim vremenom i prihode od neformalnih aktivnosti. Te su grupe osjetljive na krizu, ali ih je teško podržati konvencionalnim mjerama.

Izvještaje možete preuzeti na: http://www.worldbank.org/eca/wbrer

 

Frontal/D.S.
 
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog