Nauka

Naučnici kažu da su pronašli najčistiji vazduh na planeti

Naučnici vjeruju da su pronašli najčistiji vazduh na svijetu, gdje nema čestica uzrokovanim ljudskom aktivnošću, iznad Južnog mora koje okružuje Antartiku.

U prvom istraživanju ovakve vrste o bioaerosolnom sastavu Južnog okeana, istraživači sa Univerziteta u Koloradou identifikovali su atmosferski region koji je ostao nepromjenjen, odnosno nije bilo ljudske aktivnosti.

Vremenske prilike i klima su blisko povezane, povezivajući svaki dio planete sa drugim regijama. Kako se, usljed ljuske aktivnosti klima mijenja, naučnici i istaživači se bore kako bi pronašli jedno mjesto na planeti gdje nema ljudske aktivnosti, piše Si-En-En.

Tim istraživača sa državnog univerziteta u Koloradu su posumnjali da bi vazduh iznad Južnog okeana trebao biti najmanje zagađen ljudskom aktivnošću i prašinom sa kontinenata.

Istraživači su otkrili da vazduh iz pograničnog sloja, koji "hrani" donje oblake preko Južnog okeana, ne sadrži aerosolne čestice nastale ljudskom aktivnošću - uključujući izgaranje fosilnih goriva, sadnju određenih kultura, proizvodnju đubriva i odlaganje otpadnih voda.

Zagađenje vazduha uzrokuju aerosoli, koji su čvrste i tečne čestice i gasovi koji se gomilaju u vazduhu.

Istraživači su odlučili da prouče šta se nalazi u vazduhu i odakle dolazi, koristeći bakterije u vazduhu kao dijagnostički alat za zaključivanje o svojstvima donje atmosfere.

Tomas Hil, naučnik koji je učestovao u istraživanju objasnio je da su "aerosoli koji kontolišu svojstva oblaka iznad Južnog okeana, snažno povezani sa biološkim procesima u okeanu, a čini se da je Antarktika izolovana od rasipanja mikroorganizama i taloga hranjivih sastojaka sa južnih kontinenata", rekao je on.

"Sve u svemu, to sugeriše da je Južni okean jedno od rijetkih mjesta na Zemlji koje je pod minimalnim uticajem antropogenih aktivnosti", dodao je.

Naučnici su testirali vazduh na nivou morske granice - dijela atmosfere koja ima direktan kontakt sa okeanom - dok su se nalazili na istraživačkom brodu koji putuje na jug do leda na Antarktiku iz Tasmanije u Australiji. Naučnici su zatim ispitali sastav mikroba u vazduhu, koji se nalaze u atmosferi i koji vjetar često raspršuje hiljadama kilometara.

Koristeći DNK sekvenciranje, praćenje izvora i pravac povratka vjetra utvrđeno je da je porijeklo mikroba iz okeana.

Iz bakterijskog sastava mikroba, istraživači su zaključili da aerosoli iz dalekih kopnenih masa i ljudskih aktivnosti, kao što su zagađenje ili emisije u tlo uzrokovane promenama u korištenju zemljišta, ne putuju ka jugu i vazduhu.

Naučnici kažu da rezultati ukazuju na veliku razliku u svim drugim istraživanjima okeana, kako na sjevernoj hemisferi, tako i na suptropima, koja su otkrila da većina mikroba dolazi iz kontinentalnih vjetrova.

U studiji, objavljenoj u u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences", naučnici su područje opisali kao "zaista netaknuto".

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zagađenje vazduha je globalna javnozdravstvena kriza i ubija sedam miliona ljudi svake godine.

Studije su pokazale da zagađenje vazduha povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i raka pluća.

Više od 80% ljudi koji žive u urbanim područjima u kojim se prati zagađenje vazduha, izloženi su nivoima kvaliteta vazduha koji prelaze granice smjernica SZO, navela je zdravstvena organizacija, a zemlje sa niskim i srednjim prihodima trpe najviše izloženosti.

Međutim, kao što su pokazala istraživanja, zagađenje vazduha može preći geografske granice i uticati na ljude stotinama kilometara dalje od mjesta gdje je nastalo.

 

Frontal/A.G.
Twitter
Anketa

Za koga ćete navijati u baražu za Evropsko prvenstvo u fudbalu: BiH ili Ukrajinu?

Rezultati ankete
Blog