Zanimljivosti

Šumar zbog kog brodovi i danas plove: Nesrećna sudbina izumitelja propelera

Osim malom broju poznavalaca, ime Jozefa Resela uglavnom je nepoznato. A šteta je jer je riječ bila o izuzetno talentovanom čovjeku. U svoje vrijeme smatrali su ga pomalo neobičnim, a danas sa sigurnošću možemo reći - bio je genijalan! Nažalost, njegov najpoznatiji izum - brodski propeler, donio mu je samo nesreću.

Jozef Ludvig Franc Resel rođen je 1793. godine u Hrudimu u Češkoj. 

Resel je nakon studija šumarstva u Beču, gdje je već 1812. napravio nacrt propelera, dobio mjesto šumara u slovenačkom Pleterju. Bio je pobornik održivosti i podsticao je na pošumljavanje krševitih predjela.

Godine 1821. postavljen je na mjesto carskog primorskog šumarskog intendanta u Trstu - bio je zadužen za snabdijevanje drvetom nove carske ratne mornarice i predlagao je mnoge inovacije. ⁠

Izumitelj propelera


Jozef Resel

Studentska ideja nije ga napuštala. U slobodno vrijeme Resel je radio i dalje na svom izumu. U Kostajnici, na reci Krki, prvi put je testirao svoj brodski propeler.

Smatra se da je prvi nacrt propelera napravio još  starogrčki matematičar, fizičar i astronom Arhimed, ali Resel je izum usavršio i prvi put u istoriji izveo i u praksi.

U lučkom gradu Trstu za Resela se otvorila mogućnost da svoje modele razvija i u praksi. Međutim, naišao je na jak otpor brodovlasnika koji su i dalje smatrali da je najbolji pogon jedro ili pak lopatice broda.⁠

Nakon nekoliko pokušaja, Reselu je uspjelo pokretanje ručno navođenog propelera, te je za njega 1827. godine na dvije godine dobio patent. 

U Trstu je izgrađen eksperimentalni brod “Civetta” sa parnom mašinom od 6 PS, koji je 1. jula 1829. isplovio i tako postao prvi brod na svijetu pokrenut na ovaj način. Dostigao je brzinu od 6 čvorova, prije nego što je jedna cijev parne mašine pukla. Eksplozija koja je nastala na brodu nije imala nikakve veze sa Reselovim propelerom, ali mnogi su vjerovali da jeste!

Nakon nesreće, brod nije popravljan, policija nije dozvolila nove eksperimente, a uslijedio je i dug period izgradnje novog plovila, što je Resela gotovo dovelo do bankrota!⁠

⁠Razočaran u to što okolina nije imala razumijevanja za njegov rad, na putovanju u Pariz Resel je, bez bilo kakve dobiti, ustupio planove svog propelera koji su zatim dospjeli u Englesku i čitav svijet. 

Godine 1852. nepravedno nije dobio englesku nagradu namijenjenu pronalazaču propelera, budući da su dokumenti koji dokazuju njegov patent, navodno bili izgubljeni. ⁠

Josef Resel je osim brodskog propelera pronašao presu za proizvodnju vina i ulja, kao i kuglički ležaj bez mazanja, busolu i neke druge proizvode.

Zaboravljeni izumitelj

Propeler je usavršen i ušao je u svakodnevnu upotrebu 80-ih godina 19. vijeka. Jozef Resel, nažalost, tada već nije bio živ.

⁠Resel je 1857. godine preminuo gotovo anonimno, kao šumarski službenik u Ljubljani i tek ga je 1863. rehabilitovao car Franc Jozef dodijelivši mu zasluge za izume. 

Od tada, pred zgradom Tehničkih fakulteta u Beču, u parku koji nosi njegovo ime, stoji spomenik Jozefa Resela podignuta u njegovu čast, a Resel i njegov brod “Civetta” bili su prikazani i na novčanici od 500 šilinga iz 1966. godine.⁠

 

* Tekst je urađen u saradnji sa Austrijskim kulturnim forumom Beograd. 


Izvor: istorijskizabavnik.rs
Blog