Svoju (ne)pristrasnost i ponižavajući odnos prema ratnim žrtvama srpske nacionalnosti Sud BiH potvrdio je sa još dve šokantne presude koje je izrekao u ovom mjesecu. Prvom je oslobodio Bošnjake osumnjičene za zločine počinjene nad Srbima u Trnovu, a drugom je odbio optužnicu protiv bivšeg pripadnika Prve muslimanske brigade Armije RBiH Adema Kostjerevca, koja ga je teretila za silovanje trudne Srpkinje na području Zvornika 1992. godine.

Javnost u Republici Srpskoj šokirana je ishodom suđenja u ova dva slučaja. Generalna ocjena je da je izricanjem ovih presuda „prevršena svaka mjera” i da je sve očiglednije da Sud BiH, kad je riječ o procesuiranju zločina nad pripadnicima srpske nacionalnosti, radi po diktatu političkog Sarajeva. Iz boračkih organizacija i Udruženja žena žrtava rata najavljuju mogućnost organizovanja mirnih protesta ispred Suda BiH „ukoliko optuženi za silovanje trudne Srpkinje ne bude osuđen u drugostepenom postupku”.

Odbijanje potvrđene optužnice protiv Kostjerevca, i to nakon sprovedenog dokaznog postupka, prema mišljenju struke, do sada je nezabilježen primjer u sudskoj praksi. Taj presedan sudija Mira Smajilović, koja je u slučaju Trnova bila član sudskog vijeća, a u slučaju osumnjičenog za silovanje Srpkinje predsjedavajuća Sudskog vijeća, pokušala je da opravda nekakvim „procesnim nedostacima”. Braneći donesenu presudu ona je navela kako su ti nedostaci nastali „tokom istražnog postupka” vođenog u SAD, gdje je Kostjerevac uhapšen, a potom izručen BiH.

„Zbog propusta u istrazi, Tužilaštvo BiH nije moglo podići optužnicu, niti ju je sudija za prethodni postupak mogao potvrditi”, rekla je, između ostalog, Smajilovićeva, dodavši da se izjava o saslušanju Kostjerevca, uzeta 9. decembra 2014. godine u SAD, „ne može smatrati zapisnikom o ispitivanju”.

Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, kaže da je „za ne povjerovati kojim se pravom bavi sudija u Sarajevu i kakve pravne procedure navodi kao opravdanje za oslobađanje zlikovca koji je ubio dijete u ženi i silovao je više puta”. Ovakav postupak Suda BiH predstavlja, kaže ona, „živo zakopavanje ove žrtve i svih članica Udruženja koje su pretrpjele zlostavljanja”.

I Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, upozorava da je oslobađanje odgovornosti optuženog za silovanje „nezabilježen presedan u dosadašnjem radu Suda BiH”. Zašto sud nije, pita se on, vratio optužnicu na doradu, ako smatra da je nepotpuna i zašto je, praktično, tek na kraju krivičnog postupka Sudsko vijeće zaključilo da ta „optužnica nije validna”.

„Zar neko iz BiH treba da određuje kako će agenti FBI saslušati osumnjičenog u skladu s pravilima međunarodne pravne pomoći? Žena koju je Kostjerevac silovao je tokom postupka dva puta davala iskaz. Kada su poslije njenog šokantnog svjedočenja shvatili da ne mogu da ga oslobode, onda su odlučili da to urade iz proceduralnih razloga”, kaže Kojić.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da je oslobađajuća presuda Kostjerevcu „sramna i ponižavajuća za Srbe” i da je „jedan od brojnih dokaza da je Sud BiH osnovan da sudi samo Srbima, da bi se opravdala besmislena i potpuna laž da je srpski narod glavni krivac za rat”.

Kostjerevac je optužen da je u periodu od 18. septembra do 4. oktobra 1992. godine, u najmanje dva navrata, prisilio na seksualni odnos ženu srpske nacionalnosti u selu Bajrići na području Zvornika. U optužnici je navedeno da je ona „bila trudna i da je silovanje uzrokovalo prekid trudnoće”. Suđenje je počelo u julu prošle godine, mjesec dana nakon što je optuženi izručen iz SAD, gdje je živio s porodicom.

Izvor: politika.rs