Svijet

Pola vijeka od ubistva ambasadora Rolovića – da li se zarad bratstva i jedinstva mnogo prećutkivalo (VIDEO)

Prije pola vijeka izvršen je atentat na Vladimira Rolovića, jugoslovenskog ambasadora u Švedskoj. Od posljedica ranjavanja preminuo je osam dana kasnije. Jedan od atentatora Miro Barešić osuđen je u Švedskoj na doživotnu robiju, ali je malo vremena proveo u zatvoru. Godišnjica atentata koji je tada odjeknuo svijetom, obilježena je na mjestu gdje je Rolović sahranjen.

Na nosilima je iz zgrade u kojoj je službovao teško ranjen iznijet ambasador Rolović. S lisicama na rukama izvedeni njegovi atentatori Barešić i Brajković.

VIDEO PRILOG

Pijre povika i čuvenog poljupca u obraz, dugo su mučili i na kraju smrtno ranili ambasadora. Navodno, prvobitna namjera im je bila da otmu Rolovića i u zamjenu za puštanje traže oslobađanje ustaških zatvorenika u Jugoslaviji, među kojima i izvršioca bombaškog napada u bioskopu "20. oktobar".

"Njihov upad u ambasadu prošao je prilično loše i traljavo, da su na kraju morali da ubiju ambasadora Rolovića, jer su bili opkoljeni policijom, ali su onda svojom pojavom ispred ambasade uzvikujući parole i kličući nezavisnoj Hrvatskoj, Paveliću, promovisali sebe ne u teroriste nego u borce za hrvatsku slobodu", kaže istoričar Bojan Dimitrijević.

Pola vijeka od tada, na mjestu gdje je Vladimir Rolović sahranjen u Beogradu vijenci.

"Sećamo se te žrtve, ali i podvlačimo još jednom antifašističku i slobodarsku tradiciju našeg naroda koji je opstao i ostao boreći se za prave vrednosti, na pravoj strani istorije", poručuje Nikola Selaković, ministar spoljnih poslova.

Depeše koje je Rolović slao i dalje nisu dostupne javnosti

Članovi porodice su prije pet godina za RTS govorili o tome da vjeruju da su mogući razlog za atentat depeše koje Rolović slao iz Stokholma. Iako je prošlo pola vijeka, i dalje nisu dostupne javnosti.

"Slao je depeše svim našim institucijama, prvenstveno svojoj matičnoj kući – Ministarstvu spoljnih poslova o hrvatskoj ekstremnoj migraciji koja je pomijerajući se iz drugih zemalja Evrope našla utočište u Švedskoj", rekao je Predrag Rolović, sin Vladimira Rolovića 2016. godine.

Tog aprila, dvojica terorista rodom iz Hrvatske ubili su diplomatu iz okoline Bara u Crnoj Gori. Kako je događaj na stranom tlu uticao na odnose na domaćem, među republikama?

"U tom vremenu nije bilo posebnog efekta zato što je i savezna državna bezbjednost i hrvatska državna bezbjednost baš u tom periodu imala jednu detaljnu akciju likvidacije terorista, na neki način borila se naša tadašnja država sa hrvatskom ekstremnom emigracijom i taj događaj se uklapa u pokušaje države da se negdje od 1966. do sredine osamdesetih godina izbori sa hrvatskom emigracijom koja je zajedno sa albanskom jedina bila spremna da oružane akcije izvodi", naglašava Dimitrijević.

"Službenicu ambasade niko nije pozvao na razgovor"

Zarad bratstva jedinstva, vjeruje porodica, mnogo se i prećutkivalo. Kažu da ih niko nije pozvao na razgovor, niti se dodatno bavio rasvetljavanjem slučaja.

"Ali da niko u Ministarstvu inostranih poslova nije pozvao na razgovor službenicu ambasade koja je jedina od kolektiva u ambasadi lupala i govorila druže ambasadore javite se, šta se događa, jeste živi", navela je Branislava Rolović, supruga Vladimira Rolovića 2016. godine.

Jedan od ubica Miro Barešić osuđen je u Švedskoj na doživotnu robiju, ali brzo i pušten u zamjenu za taoce aviona koji su oteli hrvatski emigranti. Kratko je robijao u Španiji, završio u Paragvaju, a početkom devedesetih poginuo u Hrvatskoj pod nerazjašnjenim okolnostima. Prije pet godina podignut mu je spomenik kod Pakoštana, u prisustvu i nekih hrvatskih zvaničnika. Uz negodovanje i oštre kritike Beograda.

 

Izvor: rts.rs 
Twitter
Anketa

Da li vlasti u BiH trebaju da nagrade građane koji se vakcinišu protiv kovida-19?

Rezultati ankete
Blog