Istakao je ovo za “Glas Srpske” direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Republike Srpske Milorad Kojić, komentarišući ovu odluku koja je 31. maja donesena na prijedlog Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje istorijskih događaja i ličnosti Skupštine Kantona Sarajevo i na osnovu zaključka Opštinskog vijeća Novi Grad.

Podsjećanja radi, Tužilaštvo u Hagu je u julu 2001. godine podiglo optužnicu protiv Alagića zbog ratnih zločina počinjenih nad srpskim i hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima na području centralne Bosne koju je kontrolisao Treći korpus. U sastavu tog korpusa djelovao je i veliki broj mudžahedina, koji su počinili neke od najstravičnijih zločina.

Optužnicom su, pored Alagića, bili obuhvaćeni i bivši komandanti ABiH, Enver Hadžihasanović i Amir Kubura. Alagić, međutim, nakon dobrovoljne predaje nije dočekao početak suđenja, jer je u martu 2003. godine, a od posljedica srčanog udara, umro u haškoj pritvorskoj jedinici.

Nakon višegodišnjeg sudskog postupka Sud u Hagu je 2006. godine osudio Hadžihasanovića prvo na pet, a onda na tri i po godine zatvora, a Kuburu na dvije i po godine.

Obojica su osuđena po komandnoj odgovornosti, jer nisu preduzela, kako je navedeno u haškoj presudi, “nužne i razumne mjere da kazne podređene za kršenja zakona i običaja ratovanja protiv zarobljenika u Zenici i Bugojnu 1993. godine”.

Na teret mu je konkretno stavljen masakr u Bikošima kod Travnika gdje je, prema navodima haškog tribunala, pobijeno tridesetak hrvatskih civila i vojnika HVO-a, 8. juna 1993., kao i za likvidaciju četiri zarobljena vojnika koji su se u aprilu iste godine predali.

Prema riječima Kojića, sama činjenica da se Alagić našao pod lupom haškog tužilaštva, ali i da su Hadžihasanović i Kubura osuđeni po istoj optužnici koja je ovu trojku teretila za zločine u srednjoj Bosni, govori i da ovaj bivši general tzv. ABiH koji nije dočekao suđenje i Hagu nije nikakav heroj te da je stoga i neprimjereno davati nekoj ulici ime po njemu.

- Na ovaj način nastavlja se jedna loša i uvredljiva praska sarajevskih vlasti. Gdje je sada međunarodna zajednica da reaguje? Zašto to sada ne urade i osude, a znali su, poređenja radi, zabraniti slobodu govora u Republici Srpskoj - istakao je Kojić.

“Patriote”

Vlasti u Sarajevu su proteklih godina promijenile gotovo sva imena ulica iz prijeratnog doba pa tako danas građani mogu hodati ulicom “Patriotska liga” ili “Zelenih beretki”. Sarajevo je odalo “počast” i Mustafi Busuladžiću, koji je vršio progon sarajevskih Srba i Jevreja, a po kome je nazvana osnovna škola u naselju Dobroševići. Tu je i Asef Serdarević, poznat kao osnivač organizacije “Mladi muslimani”, kao i Sulejman efendija Paćariz, Enver Čolaković, Ejub Ademović, Kasim Dobrača, svi saradnici NDH-a.

Izvor: glassrpske.com