Društvo

Panelisti: Mirjana Marinković Lepić, Senada Hadžić, Haris Ćutahija i Damir Banović - Moderatorica: Nermina Mujagić

Festival Sloboda narodu 2022: Panel diskusija „Građanska BiH - sada, nekada, nikada“ (VIDEO)

Na Festivalu #SlobodaNarodu održana je panel-diskusija „Građanska BiH – sada, nekada, nikada“ koja je počela konstatacijom moderatorice Nermine Mujagić, profesorice na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, da se „u BiH građanstvo jedva prepoznaje, i to u apstraktnoj formi, zbog čega je izazov debate na tu temu veći nego bi bio u nekom drugačijem ambijentu“, te pitanjem Harisu Ćutahiji, direktoru Vanjskopolitičke inicijative u BiH, „kako doći do građanske BiH i da li je ona uopšte potrebna“.

„Znamo svi kako je nastala naša moderna država – rat je zaustavljen mirovnim sporazumom, a dio tog sporazuma je bio Ustav BiH. Jedan termin u tom Ustavu su konstitutivni narodi i od tada postoji sukob između kolektivnih i individualnih prava jer je taj termin 'konstitutivni' problematičan - u našem Ustavu imamo i evropsku Konvenciju za zaštitu ljudskih prava, a ono što je određeno Ustavom krši ljudska prava. To je problem koji traje 25 godina  i kao posljedicu imamo brojanje krvnih zrnaca u institucijama BiH i ocjene ko je pravi predstavnik nekog naroda, a ko nije. Imamo jedan entitet koji je skoro u potpunosti etnički čist, vozila MUP-a RS imaju na sebi slike svetaca, imamo i presudu  po tužbi 'Sejdić i Finci', a takvih presuda koje je donio Sud za ljudska prava u Strazburu ima oko 400 od čega četiri koje kažu da je Ustav BiH  diskriminatoran. Sada je Evropska komisija kao uslov za dalje napredovanje BiH na putu ka EU  istakla rješavanje Izbornog zakona i implementacija svih presuda koje ga se tiču. To će biti borba između etničkog i građanskog jer 25 godina nakon potpisivanja Okvirnog mirovnog sporazuma ova država vegetira - svaku ozbiljniju reformu su donijeli visoki predstavnici, a ne institucije i politički predstavnici u parlamentima. Mi imamo matematičke koalicije ili tri grupe stranaka  koje funkcioniraju na osnovu zbira izbornih rezultata, matematike, a ne programa i oni imaju različite vizije ili programe i njihova glasačka tijela od njih zahtijevaju različite stvari. HDZ BiH sada blokira sve promjene ili usvajanje ključnih prioriteta za ulazak u EU tražeći rješavanje hrvatskog pitanje koje je u suštini HDZ-pitanje, a imamo i retoriku  koja najavljuje 'džihad na izborima' i tako dalje. Šta je alternativa? Napredak na evropskom putu, a to je u suštini put od etničkog do građanskog“, rekao je Ćutahija.

Na pitanje moderatorice „da li je moguće iz aktualnog političkog poretka u BiH izaći i šta bi to bila građanska BiH“ Damir Banović, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je ocijenio da bi „individualno uvijek moralo biti iznad kolektivnog“.

„Nekada sam se sa svojim prijateljima svađao kako bi trebala izgledati BiH i uvijek je to bio sukob između kolektivnog i građanskog koncepta, kolektivnog kao potencijalne nužnosti i građanskog koji bi bio idealan. Važno je da znamo da je bilo kakav identitet konstrukcija i ako je kolektivni bitan za pojedince i pojedince - i on je konstrukcija, pa je pitanje koji je bitniji i uvijek je zaključak da je to identitet pojedinca i pojedinke, bez obzira o kakvom sistemu govorimo... Političke prakse su pokazale da građanska  BiH nije mogućnost, nego nužnost jer kada čisto razumski pozicionirate potrebe – one su uvijek zdravstvo, zapošljavanje, privrede,  da li imate da jedete ili pijete i to su uvijek individualne potreba, ali naša država ne ispunjava te funkcije, to vidite na poskupljenjima, inflaciji, kvalitetu života u BiH je tako pozicioniran jer se kolektiv koristi kao primarna kategorija u odnosu na pojedince i pojedince i onda to nije mogućnost, nego je nužna potreba da se izađe iz onog što je dominantno kolektivno  jer ne može pitanje jezika biti važnije od toga kolika vam je plata, to nije opravdano. Istraživanja pokazuju da, ne samo zbog diskriminacije  pojedinca koji ne pripadaju nekom kolektivu, nego diskriminacije pojedinca unutar kolektiva, ne postoji kolektivna zaštita i to miriše na fašizoidnu politiku, odnosno čisti fašizam  jer neko ocjenjuje da li neko pripada  nekoj grupi na osnovu kriterija koje je taj neko utvrdio. Na osnovu ovoga prava pojedinca i pojedinke postaju nužnost“, rekao je Banović.

Mujagić je ocijenila da „odnos između kolektivnog i individualnog pravi konfuziju kod kreiranja političkog tijela koje bi trebalo biti kolektivno bosanskohercegovačkog identiteta“ i naglasila da odgovor na to možda može biti Skupština građana BiH.  Senadu Hadžić iz Skupštine građana BiH  je objasnila da je to  57 građana nasumično izabranih  putem demokratske lutrije koji govore u ime svih.

„Jednakost je najvažniji oblik demokratije, ali se kod nas izgubio kroz  praksu koja se bazira na izborima koji u sebi nose mnogo nejednakosti. Kroz Skupštinu građana smo dobili istinski mikrokosmos društva - mladi i stari, siromašni i bogati, i obrazovani i manje obrazovani, a najmanje pola su  žena i ova Skupština bolje oslikava društvo nego Parlament. Ima nas 57 jer je to broj zastupnika u oba Doma Parlamenta BiH koji ne donosi odluke važne za građane BiH jer, da ne budem vulgarna, ne mogu. U  Skupštini građana smo uočili da je najveći problem u BiH diskriminacija i  nije bilo sukoba mišljenje oko toga jer iako smo nasumično odabrani – razmišljamo  isto jer svi žele isto: posao, pravo da budu birani i biraju. U posljednjoj fazu smo donijeli 17 odluka i smatramo da su sve veoma bitne“, rekla je Hadžić i naglasila da niko u Skupštini građana nije rekao da je pripada nekoj nacionalnoj grupaciji i da ima pravo na nešto što drugi  nemaju jer svi imaju ista prava i donosili su odluke važne za sve građane u državi.

Mujagić je ocijenila da „Skupštini građana BiH pokazuje da je građanska BiH zapravo moguća“ i zatražila od Mirjane Lepić Marinković, zastupnice u Parlamentu BiH da „na bazi političkog iskustva kaže da li je građanska BiH moguća“.

„Prije svega da kažem da političari mogu riješiti sve, ali neće i to je prava slika naše političke stvarnosti i razlog zbog kojeg BiH još  uvijek nije građanska zemlja. Inače, ja građansku državu doživljavam kao zemlju u kojoj je vladavina prava na prvom mjestu i u kojoj svaki pojedinac na svakom pedlju zemlje ima ista prava, ali to povlači i obaveze. Nama je građanska BiH nužna, ali političari koji su na vlasti žele da zadrže postojeće stanje i da stalno lopticu prebacuju na nacionalno i kolektivitet, pa nam je bitnije pravo kolektiva nego da li  svako od nas ima dovoljno novca da preživi. Nama se stalno potura teza da to građansko sada nije moguće, da su to divne ideje, ali da nije realno. Pazite -  30 godina poslije rata nije realno da imamo normalnu zemlju?? I te kako je moguća, samo u drugoj konstelaciji snaga“, rekla je Lepić Marinković.

Mujagić je ocijenila da je „građanstvo stav da je pojedinac sposoban da svoje srpstvo i bošnjaštvo ili hrvatstvo ne stavlja iznad lošeg zdravstvenog sistema, korupcije, krkave prošlosti“, te naglasila da „Lepić Marinković svojim javnim stavovima i istupima demonstrira da je moguće izbalansirati kolektivne i pojedinačne identitete jer nastupa kao Srpkinja svjesna građanske BiH“.

„Činjenica  da sam rođena kao dio kolektivitete, pripadnica Srba, u tom duhu odgajanja, potekla iz Srbije mi je bitna samo zbog činjenice da imam rodbinu u Srbiji, da sam poprimila neku kulturu, ali u svemu ostalom to je samo moja privatnost, a ono što je najbitnije, to sam shvatila, jeste da radimo u interesu građana i ja to stalno potenciram. Naš zadatak je, bez obzira odakle dolazimo, iz kog naroda ili entiteta, da radimo u interesu građana i nisam se trudila da balansiram. Ja jesam za zaštitu kolektivnih prava, ali ne da ona budu prioritet ili smetnja za napredak zemlje“, rekla je Lepić Marinković i naglasila  da je BiH jedna od rijetkih zemalja u kojoj Ustav krši ljudska prava iako je Konvencija o zaštiti ljudskih prava dio tog ustava i iznad zakona u BiH.

„Evo vam primjer  moje porodice: imamo jednu Srpkinju, jednog Bošnjaka i jednog ostalog – to je moj sin, a dobili smo i snahu koja je Bošnjakinja i svako od nas je na nekom dijelu BiH ugrožen jer ne može da bira ili bude biran, a to je jedno od osnovih prava iz konvencije o ljudskom pravima. Sin je najugroženiji na cijelom teritoriju BiH“, rekla je Lepić Marinković i ispričala kako je najjače reakcije u Parlamentu BiH dobila kada je rekla da je Srpkinja.


„Svako gradi svoj individualni identitet i ne bih govorio o sukobu između kolektivnog i individualnog identiteta jer ih svi imamo više , ali etno-politika koju sada imamo ne može opstati bez konflikta, a taj sukob se sistemom spojenih posuda prelijeva na ostale sfere i to je savršen način da ostanu na vlast i sada se  predstavlja da ne postoji mogućnost izlaska iz tog sukoba, a možete naravno jer, teoretski, ako uzmete svakog pojedinca i pojedinku, nas mislim 3,5 miliona, i mapirate primarne interese – 99 posto bi bili isti, od posla, zdravstva, zapošljavanja, da jedete i pijete,  nižih cijena, da  vam je država resurs ili servis u tome. ...dakle bili bi isti i ja ne bih govorio o sukobu, ni u teoretskom, ni u praktičnom smislu, ali se stvorilo ubjeđenje da se stanje ne može promijeniti i to je iz veoma praktičnog razloga - da bi ostali na vlasti ovi što vode etnonacionalističku politiku jer se iza takozvanih nacionalnih interesa kriju partikularni interesi određenih grupa ljudi. Na praktičnom nivou treba da postoje mehanizmi kolektivne zaštite, ali to nije nemoguće balansirati, a kada postoji sukob između jednog i drugog - primat mora biti na individualnim pravima,  nema argumenata za primat kolektiva. Mi smo sada na prekretnici da iz dominantne kolektivnosti krenemo da prelazimo na individualno  i mislim da je to veoma moguće, ali je javni diskurs, podržan kroz medije, da je to nemoguća misija kao da idete probijati tunel preko nekog granitnog područja. Sve je moguće, promijene se čak i esencijalni identiteti, ljudi promijene i pol, a da ne mijenjaju kolektivni identitet“, rekao je Banović.

U nastavku debate bilo je riječi o ulozi međunarodne zajednice, proširenju EU, inicijativama Skupštine građana BiH, značaju referenduma kao pritiska „odozdo“,  ulozi medija u gradnji građanske države, političkoj edukaciji građana, odnosu Parlamenta BiH prema inicijativama opozicionih zastupnika...  i na kraju su uslijedila pitanja iz publike.

Upitana da li misli da akademska zajednica spava, Mujagić je odgovorila da postoje ljudi koji su jako angažovani i sagorijevaju u svom poslu jer pokušavaju da doprinesu promjeni, ali velika većina spava ili žive u svom virtualnom svijetu.

„A jedan dio je uključen u proizvodnju nacionalističkih narativa i sigurna sam da, ako ne danas, na nekom drugom Festivalu ili javnom mjestu bi trebalo posebno govoriti o tome zašto akademska zajednica nije angažirana na način na koji bi trebala biti i na koji jeste u nekim drugim društvima“, rekla je Mujagić i osvrnula se na stanje u medijima u BiH ocijenivši da im je je teško raditi jer su „podijeljeni po etničkom ključu, a oni koji nisu - proizvode i po šest blokova vijesti i u nemilosti su svojih vlasnika, menadžera koji su u uskoj sprezi s političkim strankama“.

Ovu panel-diskusiju je podržao sarajevski ured Heinrich Böll fondacije,  organizacija koja sebe opisuje kao „dio zelene političke struje koja se razvila i van Savezne Republike Njemačke kroz sučeljavanje tradicionalnih političkih pravaca socijalizma, liberalizma i konzervatizma“. U BiH djeluju od 1999. godine i zalažu se za poštivanja ljudskih prava, razvoja zelenih ideja, jačanja demokratije, razvoj ekologije, samoopredjeljenje i pravdu, a posebno im je stalo do  rodne demokratije, odnosno  društvene emancipacije i ravnopravnosti žena i muškaraca. Djeluju nezavisno i na sopstvenu odgovornost i sebe smatraju dijelom globalne zelene mreže, te podstiču razvoj zelenog političkog pokreta na svim kontinentima.

„Pisac i dobitnik Nobelove nagrade Heinrich Böll, po kom smo dobili ime, predstavlja pojam onoga što smo i mi sebi zadali: odbrana sloboda, građanska hrabrost, tolerancija i vrednovanje umjetnosti i kulture kao samosvojnih sfera mišljenja i djelanja“, piše na njihovoj web-strani.

 

Frontal

Twitter
Anketa

Da li podržavate odigravanje prijateljske utakmice fudbalskih reprezentacija Rusije i BiH?

Rezultati ankete
Blog