Društvo

U Sarajevu je održana četvrta Parada ponosa, a treće protestna šetnja

Kao što je Izet Sarajlić pjevao „Mala Velika moja, večeras ćemo za njih voljeti“, tako su okupljeni u Paradi ponosa u subotu u Sarajevu „za njih“ šetali – za sve porodice: jednoroditeljske, istopolne, usvojene, vjenčane i nevjenčane, tradicionalne, obične, neobične… Akcenat ovogodišnje parade ponosa bila je porodica, a nazim „Porodično okupljanje“.

„Porodica bi trebalo da bude utočište gdje se svi članovi i članice domaćinstva razumiju i gdje pružamo podršku jedni drugima, bez obzira na probleme koji su prisutni unutar porodice. Od prve povorke želimo da istaknemo važnost prihvatanja, solidarnosti i razumijevanja“, istakla je Lejla Huremović iz organizacionog odbora ovogodišnje Povorke ponosa.

Upravo zbog ovog je podršku ovogodišnjoj Povorci dao i veliki broj roditelja čija djeca pripadaju LGBTIQ+ zajednici – ove godine su se prvi put počeli sretati i formirali su grupe podrške kako bi pomagali jedni drugima.

„Želimo da naglasimo da su LGBT osobe članovi i članice svake porodice, ali želimo da naglasimo i to da često trpe nasilje, budu izbačeni ili izolovani, silovani, da budu podvrgnuti konverzivnim terapijama i ono što ovu Povorku čini posebnom jeste podrška roditelja LGBT osoba koji su  ponosno i hrabro stale uz svoju djecu i rekli da ih beskompromisno vole i pružaju podršku“,  kazala je Dina Bajraktarević iz organizacionog odbora Parade ponosa 2022.. Rekla je i da „porodicu čini ljubav, podrška,  razumijevanje i prihvatanje“.

Zvanični zahtjevi LGBTIQ+ zajednice poslani sa ovog skupa su: Zakon o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo u skladu sa evropskim standardima, entiteski Zakoni o istopolnom partnerstvu i Zakon koji će omogućiti transrodnim osobama da ostvare svoja prava.

Centralne sarajevske ulice od Vječne vatre do Istorijskog muzeja su zatvorene za saobraćaj nešto iza 12 sati i do 15 sati je trajala kontradiverziona provjera, a u 15 sati su otvoreni ulazi za učesnike parade koja je krenula nešto iza 17 sati i završila na pozornici kod Istorijskog muzeja gdje je bio pripremljen zabavni program i gdje se plesalo i pjevalo do nešto iza 20 sati.

Među učesnicima/cama je bilo pojedinaca i grupa iz Zenice, Mostara, Čelića, Tuzle, Foče… Cijeli događaj je začinio poneki poljubac istopolnih parova,  ali i radost, držanje za ruku i mnogo više poljubaca hetero parova. Jedan gej-par je privukao veliku pažnju fotoreportera koji su ih fotografisali.

Između pojedinih etapa događaja nije bilo mnogo priče o vlastitim iskustvima, većina komentara odnosila se na homofobne objave na društvenim mrežama i ljutnju građana zbog blokade saobraćaja.

Među mladim učesnicima/cama je možda bilo i straha zbog činjenice da su ulice zatvorene, da je oko njih mnogo policajaca, da su svuda postavljene željezne ograde kao prepreke za prolaz, kamionima i kombijima blokirane ceste i više desetina metara od samog događaja…. Ali  Parada je prošla bez incidenata –  fotografije pokazuju atmosferu koju su obilježili smijeh i radost, antifašističke pjesme,  zviždaljke i buka. Bilo je informacija da je neko u prolazu kraj džamije dovikivao „Alahu Ekber“, ali to nije potvrđena informacija.

Mirza Halilčević iz Organizacionog odbora je objasnio da je Parada višestruko važna jer jača kulturu protesta, šalje poruke drugim marginalizovanim grupama da je i korištenje javnog prostora njihovo osnovno pravo čime jača solidarnost.

„U užem kontekstu prajd je važan jer LGBTIQ+ zajednica nema mogućnost da, evo ovom ulicom gdje se sada nalazimo, svakodnevno hoda slobodno na načine prihvatljive za heteronormativne parove, da se drže za ruku, zagrle i eventualno poljube bez straha da će to ugroziti njihovu sigurnost, njihovo partnerstvo i eventualno ih dodatno istraumatizirati“, rekao je Halilčević, a

Jadranka Miličević, takođe  članica organizacionog odbora ja objasnila da je Povorka važna „za sve oni koji žele jednaka prava“.

„Svi moraju imati iste mogućnosti i biti zakonski zaštićeni. Prava LGBTIQ+ osoba su najugroženija, zajedno sa pravima penzionera, djece i radnika koji su na rubu egzistencije, ali je važno da se okupimo na ovaj način, a posebno je važna i podrška prijatelja koji su ove godine došli i iz Njemačke, iz Amsterdama, Amerike i drugih zemalja da podrže ovaj skup“, rekla je Miličević, inače prva dobitnica priznanja „Sloboda narodu“.

Na kraju šetnje Bajraktarević se zahvalila svima.

“Hvala što ste pokazali svoju solidarnost kad smo nailazili na razne barijere poput nalaganja dodatnih mjera obezbjeđenja skupa u vidu betonskih i željeznih ograda, plaćanja prisustva hitne pomoći, plaćanje naše sigurnosti na ulicama koje pripadaju nama. Danas smo svi mi šetali i šetale za sve naše porodice. Danas smo tu da pokažemo kako vrijeme koje uopšte nije toliko konvencionalno i tradicionalno, te da je porodica fleksibilan konstrukt koji se oduvijek gradio isključivo oko vrijednosti ljubavi, podrške i razumijevanja”, rekla je.

Podsjećanja radi – obezbjeđenje ovog skupa je koštalo 30.000 KM od čega je kanotnalna Vlada izdvojila 25.000 dok je preostalih 5.000 KM  zajednica  LGBTIQ+ osoba prikupljala kroz dobrotvornu akciju.

Među malobrojnim političarima koji su došli na paradu bili su premijer kantona Sarajevo Edin Forto  za kog je Senad Avdić na portalu Slobodna Bosna napisao da je „ostao sam u ovoj borbi za pluralni, liberalni, nedogmatski, inkluzivni identitet glavnog grada“.

Uz njega su, negdje u masi, bili i Damir Arnaut s malom kćerkom koja je nosila zastavu i Mirsad Čamdžić, obojica  iz Naše stranke, zastupnici u Parlamentu BiH i Parlamentu FBiH.  (Predstavnici ljevice, pa ni gradonačelnica Sarajeva, nisu bili,  niti su, kao neki javni radnici i umjetnici poput Jasmile Žbanić, na društvenim mrežama izrazili podršku ovom protestnom okupljanju  koje ima cilj skrenuti pažnju na probleme s kojima se sreću LGBTIQ+ osobe: nepostojanje slobode u javnom prostoru, društveno neprihvatanje, nemogućnost sklapanja istopolnih brakova ili izjednačavanje prava s nevjenčanim parovima, zdravstveni sistem nesenzibiliziran za njihove specifične potrebe, nedefinisana prava u administrativno-pravnom sistemu… No, u koloni su bili Damir Imamović, Miodrag Miki Trifunov, ali i direktorica USAID-a u BiH, brojni ambasadori i kompletno osoblje pojedinih  međunarodnih organizacija poput Fondacije Hajnrih Boll.

Sarajevski premijer Edin Forto je, po dolasku na Paradu, novinarima poručio da „svako ima pravo da iskaže svoj stav, ali bez govora mržnje“.

„Strašno je bitno da nema govora mržnje u javnom prostoru i moramo se protiv toga boriti, a ovo je protest za građanska prava koja ne možemo posmatrati kao švedski stol, nego ih sve moramo poštovati – društva koja su otvorena i mogu to zagarantirati završe na kraju u najbogatijoj zajednici država, a to je Evropska unija. Mislim da Bosna i Hercegovina zaslužuje da ide u Evropsku uniju i mislim da su naši građani sto puta pokazali da su tolerantni i da ćemo u svim narednim godinama vidjeti da će tolerancija pobijediti“, rekao je Forto.

Pažnju je privukla činjenica da je ministar privrede u Vladi kantona Sarajevo Adnan Delić na Facebook-profilu Ministarstva objavio svoj lični stav – protiv Parade i blokade ulica.

Naime, i ove godine je saobraćaj bio blokiran u velikom dijelu grada – 53 ulice oko rute parade su bile zatvorene za automobile (režim za pješake bio nešto  liberalniji nego ranije) i to je  bio razlog da veliki broj građana izrazi mišljenje da je tog dana bilo ugroženo njihovo pravo na slobodu kretanja. Iz OO Parade ponosa su više puta ponovili da „to nije bio njihov zahtjev, nego procjena vlasti u kantonu Sarajevo“. No povodom nezadovoljstva građana zbog blokade velikog broja ulica,  predsjednik partije Narod i pravda Elmedin Konaković je najavio da već ove sedmice „Klubovi Naroda i Pravde u Skupštini Kantona Sarajevo pokreću inicijativu za donošenje propisa kojim će se dodatno precizirati prostor za javna okupljanja u Kantonu Sarajevo. Lokacije za javna okupljanja bit će definisane u zonama u kojim ne dolazi do ugrožavanja prava i sloboda drugih lica, zdravlja ljudi, sigurnosti ljudi i imovine i ometanja javnog saobraćaja, a u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo. Tražimo podršku svih stranaka i pojedinaca u Skupštini Kantona Sarajevo kako bismo spriječili i zaustavili saobraćajni kolaps i blokade grada koje se i ovih dana dešavaju. Prijedlog izmjena ovih propisa pripremit ćemo za narednu sjednicu Skupštine Kantona Sarajevo koja će se održati početkom jula“, napisao je Konaković na svom Facebook-profilu na dan Povorke i dan nakon što je napisao: „Protiv sam povorke. Promociju seksualnosti smatram neprimjerenom.  Iz svojih dubokih vjerskih ubjeđenja sam protiv povorke.“

I dok su samoj Paradi prethodile izložbe, koncerti, filmske projekcije i javna čitanja LGBT-poezije u Sarajevu, Tuzli, Banjaluci, ovogodišnju Šetnju uveličale su bubnjarke iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a kraj šetnje začinili su hor KUD-a „Seljo“, Aklea Neon sa svojim bendom iz Hrvatske, Mladi ansambl baleta Narodnog pozorišta, a sve je završilo velikim partijem u Domu mladih u Skenderiji gdje je goste zabavljala DJane Immodica, Erocki program, Nadja Si i Sestre.

Prije početka Parade ponosa 2022. u sarajevskom naselju Otoka održan je skup protiv parade pod nazivom „Vratite nam dugu“ koji je organizovao Sanin Musa, sada predsjednik stranke Vjera, narod, država, a nekada vjerski dužnosnik.

Parada je pala u sjenu pozorišnog performansa koji je održan na trgu Suzan Sontag, ispred Narodnog pozorišta, u subotu kasno uveče u kom se muškarac pojavio go – zastupnik u Skupštini kantona Sarajevo Haris Zahiragić je došao na lice mjesta, uključio mobitel i snimao svoje razgovore s okupljenim. Razgovarao je i sa direktoricom organizacije koja je organizovala performans i koja je rekla da nije znala o čemu se radi u predstavi, te je Zahiragić optužio umjetnika iz Slovenije da je go „po trgu ganjao žene, naše majke“… Tokom cijelog dana u nedjelju mediji i društvene mreže su brujali o tome, a onda je u nedjelju uveče u Mostaru Velež (Rođeni) slavio 100 godina postojanja i kao da ništa nije bilo, osim zaostalih reakcija iz pojedinih političkih partija koje bi lako mogle doći pred sud: “Jučerašnja parada koju je budžetskim sredstvima finansirao premijer Forto, predstavlja odjavnu špicu i posljednji pozdrav jednoj raskalašenoj i nakaradno sklopljenoj vlasti, koju su sponzorisali bjelosvjetski razvratnici i pokvarenjaci. Vlast koja podupire nastrane egzibicioniste koji ulicama glavnog grada proganjaju njene građane, neće ‘preživjeti” oktobar'”, saopštili su iz sarajevskog kantonalnog odbora SDA.

Podsjećanja radi, homoseksualnost je u BiH dekriminalizovana 1991. godine, a diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije je zabranjena 2003. godine Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH i potvrđena  2009. godine Zakonom o zabrani diskriminacije. U aprilu 2022. godine LGBTIQ+ zajednica je dobila i prvu, istina još nepravosnažnu, presudu za govor mržnje protiv bivše zastupnice u Skupštini kantona Sarajevo Samre Ćosović Hajdarević.

Portal Istinomjer.ba je povodom Parade objavio analizu prava LGBTIQ+ osoba (istinomjer.ba), a advokat Nedim Ademović je jasno poručio da bi BiH, zbog neadekvatnog odnosa prema LGBTIQ+ zajednici, mogla doći pred sud u Strazburu.

 

Izvor: slobodanarodu.ba 
Twitter
Anketa

Da li podržavate odigravanje prijateljske utakmice fudbalskih reprezentacija Rusije i BiH?

Rezultati ankete
Blog