Nauka

Prvi put u svijetu obavljena transfuzija krvi napravljene u laboratoriji

Krv napravljena u laboratoriji prvi put je data ljudima koji su učestvovali u kliničkom ispitivanju, saopštili su britanski istraživači, prenosi Bi-Bi-Si.

Male količine, oko par kašika, testirane su kako bi se ustanovilo kako krv iz laboratorije djeluje na tijelo.

Najviše krvi za transfuzije još uvijek se dobija od ljudi koji je doniraju.

Ipak, krajnji cilj ovog istraživanja je proizvodnja izuzetno rijetke krvne grupe do koje je teško doći.

Ona je neophodna onima koji zavise od redovnih transfuzija krvi, poput ljudi koji imaju anemiju srpastih ćelija.

Ako krv ne odgovara, tijelo počinje da je odbacuje i liječenje ne uspijeva.

Ovaj nivo podudarnosti tkiva prevazilazi dobro poznate krvne grupe A, B, AB i 0.

Profesorka Ešli Toje sa univerziteta u Bristolu rekla je da su neke grupe „zaista, zaista rijetke” i da „možda samo 10 ljudi u zemlji” može da da tu krv.

U istraživačkom projektu učestvuju timovi iz Bristola, Kembridža i Nacionalnog zdravstvenog sistema, prenijela je Beta.

Oni su usredsređeni na pravljenje crvenih krvnih zrnaca koja prenose kiseonik iz pluća.

Proces traje oko tri nedjelje, a početna količina, od oko pola miliona matičnih ćelija, rezultira sa 50 milijardi crvenih krvnih zrnaca.

Oni se filtriraju kako bi se dobilo oko 15 milijardi crvenih krvnih zrnaca koja su u pravom stadijumu razvoja za transfuziju.

Prvo dvoje ljudi učestvovali su u ispitivanju, a cilj je da se krv testira kod još najmanje 10 zdravih dobrovoljaca.

Oni će dobiti od pet do 10 mililitara u razmaku od najmanje četiri mjeseca, jednu dozu obične krvi i dozu napravljenu u laboratoriji.

Krv je obilježena radioaktivnom supstancom koja se koristi u medicinskim procedurama tako da naučnici mogu da vide koliko je dugo u tijelu.

Nadaju se da će krv napravljena u laboratoriji biti snažnija od normalne.

Crvena krvna zrnca obično traju oko 120 dana prije nego što ih treba zamijeniti. Tipično davanje krvi sadrži mješavinu mladih i starih crvenih krvnih zrnaca, dok je krv napravljena u laboratoriji svježa, tako da bi trebalo da traje 120 dana.

Istraživači vjeruju da bi to moglo da znači da će u budućnosti potrebe za davanjem krvi biti manje.

Međutim, postoje značajni finansijski i tehnološki izazovi.

Prosječno davanje krvi u Velikoj Britaniji košta Nacionalni zdravstveni sistem oko 130 funti, a pravljenje krvi će koštati mnogo više.

Još jedan izazov je da se sakupljene matične ćelije na kraju same iscrpe, što ograničava količinu krvi koja se pravi.

Biće potrebno više istraživanja da bi se proizvele količine koje bi bile klinički potrebne.

 

Izvor: politika.rs 
Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog