Sada je problem i pojava glasa za glasovnog asistenta koji liči na glas Scarlett Johansson, i da stvari budu još jezovitije, na glas umjetne inteligencije iz filma “Her” u kojem je upravo Johansson “her”.

Prema CNN-u, postoji mogućnost da će Scarlett Johansson tužiti OpenAI. Tako bi se stvari mogle odigrati nakon što je Johansson rekla da ju je OpenAI pokušao angažirati da da glas AI asistentu za ChatGPT i, kada je odbila. Inače, glasovni asistent se zove Sky, jer su zaboga u OpenAI željeli da brendiraju ovaj alat s asocijacijom na nešto energično, lako, vazdušasto. Kao da nam nije dovoljno Skyneta. Suosnivač i CEO OpenAI-ja Sam Altman mogao bi se naći izravno na nišanu takve tužbe.

Nauka govori je već pisala kako Open AI razvija (tj, razvio je) alat kojem je potrebno svega par sekundi vašeg glasa da ga “skine” i iskoristi ga da može kreirati poruke koje zvuče kao vi. Iako su ovo pravdali nekim humanim razlozima (recimo da tako generisan glas roditelja čita priče djeci), ova tehnologija je opasno dobra za stvaranje deepfakeova, u kojima će neko pomoću vašeg glasa kreirati nešto što vi niste rekli.

Neki pravni eksperti tvrde kako Johansson ima dobre šanse dobiti spor ako ga pokrene. Drugi tvrde kako OpenAI uopšte nije kopirao njen glas jer su koristili glas jedne druge glumice nakon što ih je Johannson odbila te da osnove za tužbu nema.

Kako za CNN objašnjava pravna stručnjakinja Tiffany Li, iako bi to što Open AI tvrdi i ima dokaze kako nisu kopirali glas Scarlett Johansson, to bi moglo biti dovoljno da odbije tužbu za autorska prava, ali gotovo sigurno ne bi izoliralo OpenAI od druge vrste spornog zakona.

“Nije važno je li OpenAI koristio bilo koji od stvarnih uzoraka glasa Scarlett Johansson“, objavio je Li na Threads. “Ona još uvijek ima održivo pravo na publicitet ovdje.”

Hajde da objasnimo o čemu se ovdje radi.

Ne mora nešto da bude nečije vlasništvo – dovoljno je da liči, da je isuviše slično originalu. A sintetički glas je u ovom slučaju isuviše sličan glasu prave Scarlett Johannson.

Više američki saveznih država ima zakone o pravu na publicitet koji štite likove pojedinaca od krađe ili zloupotrebe, a Kalifornija – gdje se nalaze Hollywood i OpenAI – među najjačima je.

Kalifornijski zakon zabranjuje neovlaštenu upotrebu nečijeg “imena, glasa, potpisa, fotografije ili lika” u svrhu “reklamiranja ili prodaje ili traženja kupnje proizvoda, robe ili usluga”.

Mislite da ovo nije dovoljno da bi Scarlett mogla pokrenuti spor?

Stvar je u sljedećem.

Za razliku od tužbe u vezi s autorskim pravima, koja se odnosi na intelektualno vlasništvo, tužba u vezi s pravom na publicitet više se odnosi na neovlaštenu upotrebu identiteta osobe ili javne osobe za profit. Ovdje bi Johansson mogla optužiti OpenAI za nezakonito unovčavanje onoga što ona jest tako što je u biti zavarala korisnike da pomisle da je dala glas Skyu.

Dakle, dovoljno je da potrošači povezuju ovaj glas sa Scarlett i da se to tumači kao zavaravanje potrošača.

Nadajmo se da će ih Johannson tužiti i da će im uzeti dobar dio novaca od investicija. High-risk-high-gain kapitalizam, takozvani venture capitalism je novo berzansko mešetarenje. Upravo stoga se i napuhuje vrijednost AI alata, nude nerealna očekivanja i nudi ono što ovaj generativni AI zapravo još ne može. Ukratko, velika je vjerovatnoća da oni koji razvijaju generativni AI zapravo zavaravaju investitore. A već na nekim primjerima, poput Theranosa, znamo da čak i kada je produkt nemoralan, ne pada tako lako nego pada onda kada zavarava investitore.

Šta još vidimo iz ovog slučaja?

Recimo da je Sam Altman nezreo, neoriginalan i da ima neke fiksacije koje se ne mogu smatrati zdravim. Dakle, koristi ideju iz jednog filma i obraća se baš glumici koja je glumila AI u tom filmu. Naziva svoj produkt Sky, vrlo neoriginalno, jer već imamo drugi film sa AI sličnog imena. Kada ga ženska odbije, on to ne prašta nego po svaku cijenu želi njeno biće – bar njen glas, što je vrlo jaka pozicija identiteta. Glas – to sam ja – ako imam tvoj glas – imam i tebe, možeš me odbiti, ali ja ću te imati. Ovo je odlika opsesivnog ponašanja i nimalo svijetlog uma.

Ovo je zapravo klasični incelski primjer nasilja nad ženom, baš kao i deepfakes Taylor Swift.

Trebamo shvatiti jednu stvar: tehnologiju umjetne inteligencije ne razvijaju najbolji nego najgori među nama, dunđeri zaluđeni kapitalom, ljudi koji fušere, bez moralnih okvira, bez sposobnosti etičkog promišljanja, bez empatije, osjećaja za druge. I to sve sa Ubermensch idejom da su oni bolji od sviju i da oni maltne mijenjaju evoluciju ljudskog roda. A već znamo kako to obično završava. I pri tome, imaju loše baze podataka za trening modela i još im ubrzo dolazi situacija da neće imati na čemu trenirati. Dakle, moraće skrepovati i krasti podatke. A model je dobar onoliko koliko su mu dobri podaci na kojima se derivira po GIGO pravilu (garbage in-garbage out). Radi se u dobrom dijelu slučajeva o nemoralnim lešinarima.

Izvor: naukagovori.ba