Kroz dvije istaknute studije, naučnici su otkrili zanimljive mehanizme koji objašnjavaju kako intermitentni post može doprinijeti zdravlju i borbi protiv hroničnih bolesti.

Intermitentni post ili, kako se još zove, intervalni ili povremeni post, način je ishrane koji se zasniva na naizmjeničnom periodu posta i jela. To znači da osoba tokom određenog vremenskog perioda ne konzumira hranu (post), a zatim ima vremenski okvir u kojem može jesti. Ovaj način ishrane ima nekoliko potencijalnih prednosti, uključujući gubitak težine, poboljšanje metaboličkog zdravlja, regulaciju šećera u krvi, i produženje životnog vijeka. Međutim, kao i kod bilo kojeg režima ishrane, važno je konsultovati se sa zdravstvenim stručnjakom pre nego što se započne sa ovakvim načinom ishrane.

Dr Jelena Tadić, rođena u Sarajevu, djetinjstvo provela u Banjaluci, trenutno radi kao univerzitetski asistent na Institutu za molekularne bioznanosti Univerziteta u Grazu. U Graz je otišla sada već davne 2008. nakon završetka gimnazije. Njena naučna karijera uključuje bogato iskustvo u istraživanju molekularnih mehanizama povezanih s Alzheimerovom bolešću. Međutim, njeno interesovanje za intermitentni post počelo je tokom doktorata, kada je bila uključena u studiju koju je provela njihova naučna grupa, predvođena dr Slavenom Štekovicem i dr Sebastianom Hoferom. Radi se o studiji  koja je objavljena 2019. godine pod vodstvom Slavena Štekovica (takođe iz Banja Luke) i Sebastiana Hofera pod naslovom „Alternate Day Fasting Improves Physiological and Molecular Markers of Aging in Healthy, Non-obese Humans”(1). Studija je istraživala uticaj na fiziološke i molekularne markere starenja kod zdravih, negojaznih ljudi.

Dr Jelena Tadić

Paralelno, dr Jasna Friščić, koja je također iz Banjaluke, doktorirala je u Njemačkoj na temi inflamatornog prajminga tkiva kod artritisa i radi na Univerzitetskoj klinici Schleswig-Holstein u Lübecku. Njeno istraživanje fokusira se na upalne bolesti, a kroz saradnju s timom iz Graza, rasvijetlila je mehanizam kojim intermitentni post pospješuje autofagiju, ključan proces u održavanju zdravlja ćelija. Njihova studija otkrila je da tokom posta dolazi do povećanja nivoa spermidina, koji zatim aktivira transkripcioni faktor eIF5A, što podstiče autofagiju. Ovaj proces je esencijalan za kardioprotektivne i antireumatske efekte posta.

Dr Jasna Friščić

One su zajedno sa još 50-tak naučnika radile na najnovijem istraživanju koje je otkrilo ključnu ulogu spermidina, molekula koja je esencijalna za autofagiju i dugovječnost, i objavljena su početkom avgusta 2024. u prestižnom časopisu Nature Cell Biology pod naslovom „Spermidine is essential for fasting-mediated autophagy and longevity“(2).

Inače, Friščić i Tadić su se znale još od osnovne škole, a povezale su se ponovo zahvaljujući upravo dr Štekoviću. One su se čak igrale zajedno u djetinjstvu u Banjaluci, a ponovno susrele kroz zajednički naučni rad. Njihova saradnja na ovim studijama je primjer kako naučna istraživanja mogu povezati ljude iz različitih dijelova svijeta, donoseći nova otkrića koja mogu imati značajan uticaj na globalno zdravlje.

Kako je istakla dr Tadić, rad iz 2019. godine bio je polazna tačka naučne studije koja je objavljena u Nature Cell Biology 2024. („Spermidine is essential for fasting-mediated autophagy and longevity“),  pod vodstvom Sebastiana Hofera i naučne grupe Franka Madea. Potonji rad je rezultat timskog rada od preko 50 naučnika iz 6 različitih država, preko 30 instituta. Ovo je danas uobičajena praksa u nauci, da jako velik broj naučnika i institucija daje svoj doprinos jednom istraživanju, a saradnja se naročito podstiče i kroz grantove EU.

„I ovaj put sam imala privilegiju da podržavam projekat vezan za post radeći proteinske analize. Na moje prijatno iznenađenje, saznala sam slučajno na jednoj od prezentacija ovog naučnog rada, gdje su predstavljeni partneri uključeni u studiju, da je i Jasna uključena u projekat. Nisam morala dugo objašnjavati odakle poznajem Jasnu, jer je moja naučna grupa već nekoliko puta posjećivala Banja Luku tokom proteklih godina, te su vrlo dobro upoznati sa mjestom gdje smo se Jasna i ja igrale kao djeca ispred zgrade, uključujući i Slavena iz primarne studije.”, dodala je Tadić.

„Od samog početka, saradnja sa timom iz Graza bila je izuzetno produktivna i pokazala se kao ključna za uspjeh naše studije. Radili smo kao dobro uigran tim, s čestim i kvalitetnim naučnim diskusijama, što je omogućilo razmjenu mišljenja i informacija koje su bile od presudnog značaja za generisanje novih ideja i usmjeravanje daljeg istraživanja. Jedna od ključnih odlika kvalitetnih istraživanja je uključivanje velikog broja stručnjaka iz različitih oblasti kao i primjenu novih tehnika i metoda. Naša saradnja nije stala na ovom istraživanju; nastavljamo zajednički rad na produbljivanju znanja o uticaju intervalnog posta na metaboličke procese na ćelijskom nivou, posebno u kontekstu upalnih procesa”, kazala je dr Jasna Friščić za Nauka Govori.

Ono što je posebno zanimljivo u ovim studijama je činjenica da su naučnici otkrili kako intermitentni post može pomoći u borbi protiv hroničnih bolesti povezanih sa starenjem, kao što su Alzheimerova bolest i reumatoidni artritis. Dok je dr. Tadić u svojim pređašnjim radovima bila fokusirana na poboljšanje fizioloških markera starenja, dr. Friščić se posvetila istraživanju mehanizama autofagije i njenoj ulozi u upalnim procesima. Ove studije sugerišu da bi intermitentni post mogao postati ključna strategija u geronauci, s ciljem produžavanja zdravog životnog vijeka i odlaganja pojave hroničnih bolesti.

Zašto je ova studija bitna i zašto intermitentni post budi toliko pažnje naučne javnosti?

„Počnimo od toga da će se muškarci rođeni 2014. godine morati boriti 3 godine duže sa hroničnim bolestima u poređenju sa muškarcima rođenim 2006. godine. U prevodu, iako živimo duže, provodimo više vremena bolujući od bolesti kao što su Alzheimerova bolest, rak ili dijabetes. Jedan od ciljeva geronauke je da se pronađu načini kako da se na zdrav način borimo protiv bolesti izazvanih starenjem, i time imamo duži vijek zdravlja. Upravo jedan od ovih načina je intermitentni post, čiji su pozitivni efekti, pogotovo na našim prostorima, podcijenjeni. U prvoj studiji pokazali smo da post ima pozitivan efekat na fiziološke markere kod ljudi, dok smo u drugoj studiji dokazali da je post usko povezan s proizvodnjom jednog metabolita, spermidina, u tijelu, koji je u stanju da aktivira proces reciklaže u ćelijama, poznat kao autofagija. Ovo saznanje postavlja temelje za dalji rad u geronauci s ciljem produženja našeg zdravog života“, objasnila je dr Jelena Tadić.

Nova studija otvara vrata daljim istraživanjima potencijalne upotrebe spermidina u terapijske svrhe, posebno u liječenju hroničnih inflamatornih bolesti.

„Najznačajniji nalaz ove studije je rasvjetljavanje mehanizma kojim intervalni post pospješuje autofagiju. Naime, tokom kalorijske restrikcije ili posta dolazi do povećanja nivoa poliamina spermidina, koji zatim aktivira transkripcioni faktor eIF5A, što dalje podstiče autofagiju. S druge strane, kada je narušen put sinteze poliamina, svi pozitivni kardioprotektivni i antireumatski efekti posta se poništavaju. Na ovaj način, otvorili smo vrata daljim istraživanjima potencijalne upotrebe spermidina u terapijske svrhe. Jedna od potencijalnih primjena bila bi, na primjer, u liječenju hroničnih inflamatornih bolesti. U našem modelu artritisa indukovanog antitijelima, oralna primjena spermidina, kao i intervalni post, pokazali su se efikasnim u ublažavanju jačine bolesti”, nadovezala se dr Jasna Friščić.

Prema njenom mišljenju, istraživanja različitih prehrambenih strategija postaju sve važnija u današnje vrijeme, posebno zbog preovlađujućeg zapadnjačkog tipa ishrane koji je povezan sa mnogim bolestima.

U jednoj studiji (3) koja dolazi s MIT također iz 2024. pokazalo se kako intermitentni post kod miševa podstiče regeneraciju ćelija crijeva, ali ako se u toku perioda uzimanja hrane organizam izloži nekom mutagenu, onda se povećava rizik razvoja raka i polipa. Ovo bi značila da ako primjenjujemo ovaj oblik posta, moram čak i u periodu kada se uzima hrana paziti šta jedemo, a ne se izlagati nezdravoh hrani koja ima mutagena svojstva. Naravno ova studija je na miševima i još ne znamo utjecaj ovog faktora na ljude.

Kako istraživanja nastavljaju da se produbljuju, intermitentni post se sve više ističe kao moćan alat u borbi protiv starenja i hroničnih bolesti. Ova otkrića su tek početak, a naučna zajednica s nestrpljenjem iščekuje nova saznanja koja će pomoći u razumijevanju svih aspekata ove prehrambene strategije.

Izvor: naukagovori.ba