Reuters i druge medijske kuće. Srećom, naučnici su na vrijeme predvidjeli opasnost i svih 300 stanovnika iz doline Valais evakuisano je još 19. maja — uključujući i stoku, koju su helikopterima prebacili na sigurno. Odron je nastupio 28. maja.
Ovo je dokaz da su klimatske promjene itekako stvarne i da to što kod nas još trenutno ne haraju vrućine, ne znači da klimatskih promjena nema. Klimatske promjene nisu samo toplotni talasi, nego i niz drugih događaja. Urušavanje ledenjaka Birch u Švajcarskoj je direktna posljedica topljenja permafrosta, zaleđenog zemljišta u ovim ekosistemima.
Prema riječima, Christophea Lambiela, geologa sa Univerziteta u Lausanne koji proučava visoke planinske predjele i ledenjake, ovo je “katastrofalan, najgori mogući scenarij”.
Ledenička masa poznata kao Birch Glacier, nosila je sa sobom i tri miliona kubnih metara stijena i otpada. U svom silasku zbrisala je sve što joj se našlo na putu. Jedan muškarac (64) se vodi kao nestao, a potraga je privremeno obustavljena zbog izuzetno opasnih uslova.
Ledenjak koji je rastao – upozorenje iz prirode
Za razliku od većine alpskih glečera koji se zbog zagrijavanja klime ubrzano povlače, ledenjak Birch je posljednjih deset godina napredovao. No, to nije dobra vijest. Naime, kako objašnjava Lambiel, razlog za njegovo kretanje nije bila rastuća masa leda, već ogroman broj stijena koje su se odronile s nestabilne stijene iznad. Te stijene su pale na ledenjak, dodatno ga opteretile i potisnule niz planinu.
Taj odron je, kaže Lambiel, posljedica topljenja permafrosta — stalno smrznutog tla koje “drži” planine na okupu. “Permafrost se u posljednjih 10 do 15 godina zagrijao za barem jedan stepen Celzijusa“, upozorava on. Topljenjem permafrosta stijene postaju nestabilne i sve češće dolazi do urušavanja.
Evakuacija stoke iz sela prije odrona, izvor BBC
Nova opasnost u nastajanju
Ledenička lavina nije samo sravnila selo – zatvorila je i korito lokalne rijeke. Voda se sada gomila i stvara novo jezero. Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se nivo vode naglo poveća i prelije preko gomile ruševina, moglo doći do nove katastrofe – bujičnog naleta nalik na lavinu, koji bi mogao ugroziti šira područja.
Ova tragedija u Alpima još jednom podsjeća da klimatske promjene nisu samo spora promjena temperature — one direktno mijenjaju pejzaže, destabilizuju planine i prijete životima ljudi koji u njima žive.
Neka istraživanja pokazuju kako bi do 2100. Švajcarska mogla ostati bez glečera. Od 2000. godine, švajcarski glečeri su izgubili oko 40% ukupne zapremine.
Izvor: naukagovori.ba
