"To je nesporazum koji za mene uopšte ne postoji. Ja uopšte ne razumijem o čemu je tu riječ. Kad neko kaže `tražimo da sve bude transparentno`, tvrdim da je baš tako, jer je moguć uvid u svu dokumentaciju oko izgradnje Andrićgrada, pa i onu finansijsku, u kojoj je naznačeno gdje je svaka marka potrošena", rekao je Kusturica u intervjuu Srni.

On je napomenuo da je Andrićgrad već počeo da živi, što potvrđuje prvo proslava Nove godine, a onda i činjenica da nema Višegrađanina koji nije zavirio u ono što grad od kamena nudi.

"Mislim da do prevazilaženja tih nesporazuma mora doći, zato što je Andrićgrad veći projekat od naših ideja i svega onoga što se izgovaralo. Moram reći da za mene nesporazuma nije ni bilo. Andrićgrad je u osnovi dobra namjera i ona mora da se tako čita", istakao je Kusturica.

On je naglasio da nema nijednu političku ideju koja se suprostavlja aktuelnoj vlasti u Višegradu, te podsjetio da su odbornici na svakoj sjednici lokalnog parlamenta glasali praktično za sve što se uradilo u Andrićgradu.

"Pokušavam da dociljam o čemu je tu riječ, jer nemam izvor koji bi mogao da mi to kaže i šta su njihovi problemi. O tranpranetnosti ovdje nema šta da se priča, jer je svaki džak cementa ušao u račune. Jedino ne može prije vremena da se priča o završnom računu, jer on za prošlu godinu ide u martu i do tada ima mnogo posla", pojasnio je Kusturica.

On je naglasio da po pitanju utroška sredstava, koja potiču iz fondova, viškova ili kredita, nema nikakvog problema. "Andrićgrad je projektovan na 30 miliona KM. Možda će biti potrošeno milion-dva manje ili više, to se sada još ne zna, jer je to i nemoguće znati. U svemu tome paradoksalno je što će cijeli Andrićgrad, koji će imati i pozorište, koštati kao što je koštala rekonstrukcija Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu.

Jer, ako Andrićgrad na ovolikom broju kvadrata, a biće ih na kraju negdje oko 24.000, u sebi sadrži i pozorište, a koštaće koliko rekonstrukcija Jugoslovenskog dramskog - to je zapravo najbolji odgovor na sva pitanja o transparentnosti", konstatovao je Kusturica.

Proslavljeni srpski režuser je istakao da se ne treba dići helikopterom u vazduh pa vidjeti šta je sve urađeno u Andrićgradu, već je dovoljno proći ulicama i spustiti se u podzemlje pa vidjeti o čemu je tu zapravo riječ.

"Ova utvrda, ova slavenska kulturološka tvrđava treba u budućnosti da generiše znanje, da od Višegrada napravi raskrsnicu svjetova, kao što je bilo u literaturi. Mi hoćemo to da napravimo u stvarnosti i mislim da ćemo u tome uspjeti", istakao je Kusturica.

On je rekao da priča o Andrićgradu ulazi u svoju drugu fazu, iako su u prvoj "nevjerne Tome" klimale glavom i pretpostavljale da do toga na kraju neće doći.

"Moja zamisao je bila da u istorijski grad, u kojem je u školu išao Ivo Andrić, tvorac jednog od najvećih romana u istoriji Balkana, a možda i svijeta, izvučem nešto iz tih segmenata literature što bi i njemu godilo kada bi se probudio i prošetao ovuda. Takođe, želio sam da ovaj grad zaokruži vremena koja su se tu `slagala`, da dobije ono što zaslužuje, a to je arhitektonska zdanja koja predstavljaju različite carevine i periode", istakao je Kusturica.

On je rekao da grad od kamena ima svoju osnovu u ideji i dobroj namjeri, ali i pažnju Vlade Republike Srpske, opštine Višegrad, kao i svih grantova koji su mogli da se privuku.

"Već sredinom iduće godine imaćemo završen hotel, zgradu hidrocentrale i plato koji spaja taj trougao između hotela, hidrocentrale, kao najznačajnije institucije ovdje, i zamišljene zgrade opštine", rekao je Kusturica.

On je dodao da će vrhunac "cijele priče" biti crkva replika na Visoke Dečane, koja bi početkom naredne godine trebalo da bude "u kamenu".

Krajnji cilj je, ističe Kusturica, da se 2014. godine uz operu "Na Drini ćuprija" otvori pozorište, da se svi segmenti grada slože i da Andrićgrad počne da živi u cjelosti.

"Dakle, 2014. će biti veliki praznik. To će biti drugi Ivo Andrić među nama. Za ovaj dio Balkana to će, rekao bih, biti jedan kulturni potres, zato što će Andrićgrad da mijenja mentalitet, uvodi nove teme i da praktično bude središte kulturnih istorijskih događanja ne samo Republike Srpske i BiH, nego Balkana...", istakao je Kusturica.

Srna/Frontal