Vijesti
Uz pomoć Titove tajne mreže hrvatska vlada pokreće veliki internet biznis?
ZAGREB - Hrvatska vlada će u sklopu plana objedinjavanja svjetlovodne mreže u javnim preduzećima iskoristiti zaboravljeni tajni Titov vojni projekt Neptun. Time bi se omogućila široka primjena širokopojasnog interneta u državi. Infrastruktura svjetlovodne mreže tako više ne bi bila samo u vlasništvu telekomunikacijskih kompanija, nego i Hrvatske, prenosi Jutarnji list.
U gradnji mreže namjerava se koristiti oko 3000 km postojeće svjetlovodne elektronske komunikacije koja je u vlasništvu JANAF-a, HAC-a, Hrvatskih željeznica, Plinacroa, a sagrađena je uz trase autoputeva, naftovoda, plinovoda, željezničkih pruga. Tako bi se pokrio kopneni dio Hrvatske.
Za povezivanje obalnog i ostrvskog dijela Hrvatske optičkim kablovima iskoristili bi se kablovi koje je od 1974. do 1990. godine u podmorju postavila bivša JNA. Riječ je o supertajnom projektu Neptun koji je pokrenut za potrebe upravljanja raketnim sistemima te centralizaciju komunikacija. Cijevi su položene na potezu od Briona pa sve do Prevlake te krajnje tačke u Boki Kotorskoj i u njima je bakrena žica. Instalacija je na hrvatskom dijelu dugačka oko 700 km - na dubini od nivoa plićaka do 100 metara. O samom se projektu malo zna jer je velik dio dokumentacije uništen. No, smatra se da su instalacije u dosta dobrom stanju.
- Postojeća podmorska infrastruktura idealna je za povezivanje jadranskih ostrva i dovođenje širokopojasnog interneta na ta područja jer bez toga niko ne bi dovodio optički kabel na, primjee, Vis ili Lastovo. To je jednostavno preskupo - tvrdi Darko Parić, pomoćnik ministra uprave i šef uprave za e-Hrvatsku. On tvrdi kako iz cijevi treba izvući bakrene žice i staviti optički kabal, što danas nije teško izvodljivo. Za tu infrastrukturu saznalo se prije otprilike mjesec dana, kada je ministar obrane Ante Kotromanović s tom informacijom došao u Vladu i rekao da MORH to ustupa državi na korištenje. Ministra je na to upozorila grupa inženjera.
Mreža svjetlovodne infrastrukture trebala bi poslužiti za povezivanje institucija državne uprave i javnih tpreduzeća u prenosu podataka i telefoniji. Za te potrebe iskoristilo bi se samo oko deset ossto kapaciteta svjetlovoda. Ostatak kapaciteta i infrastrukture mogao bi se iznajmljivati. Nekoliko je mogućih opcija. Jedna je osnivanje državne kompanije za upravljanje tom infrastrukturom i iznajmljivanje kapaciteta svjetlovoda, a druga da Hrvatska tu uslugu daje u koncesiju na nekoliko desetina godina.
(Jutarnji list/Frontal)
