Svijet

Pusta želja ili realna šansa - kanal Dunav-Morava-Vardar

Plovni put Beograd-Solun novi je mega projekat koji je najavila vlast u Beogradu. Iako je Srbija u velikim dugovima jedan od infrastukturnih prioriteta trebalo bi da bude izgradnja kanala Dunav-Morava-Vardar, što većina ekonomskih stručnjaka vidi kao novo veliko obećanje koje je teško ostvarivo.

Nova vlast u Srbiji oživela je ideju Karla Velikog, staru 13. vijekova, da se Evropa prebrodi povezivanjem rijeka od sjeverozapada ka jugoistoku. Prokopavanjem kanala koji će spojiti Dunav, Moravu i Vardar vodeni put od sjeverne Evrope do Sredozemlja trebalo bi da bude kraći za 1.200 kilometara u odnosu na sadašnju trasu preko Crnog mora. 17 milijardi dolara potrebno je za ovaj poduhvat koji bi prema optimističnim prognozama mogao da bude završen u roku od osam godina.

Mahmud Bušatlija, konsultant za razvoj i investicije, kaže za RSE da se ova priča u sadašnjim okolnostima može svrstati jedino u domen fantastike.

“To bi bila velilčanstvena vijest krajem 19. vijeka kada je i planirana izgradnja tog kanala. Tada je to bila ideja da se nekako izbjegne turska dominacija nad ulazom u Crno more i ruska dominacija na tom području. Pa su Nijemci zagovarali takav projekat. Sada je teško zamislivo da bilo koji plovni objekat koji cirkuliše Dunavom uopšte može da uđe u Moravu. Tako da bi praktično na čitavom potezu od Beograda do Soluna trebalo napraviti jedan novi Panamski kanal. Potrebno je puno mašte da bi neko pomislio da Srbija to može da uradi u okolnostima u kojima se trenutno nalazi”, ocjenjuje Bušatlija. 

Potencijalne partnere za realizaciju gigantskog projekta koji je planiran kao druga evropska plovna magistrala koja sa kanalom Rajna–Majna–Dunav spaja Egejsko sa Sjevernim morem, a čija realizacija je kroz projektno rješenje posljednji put pokušana u 19. vijeku, nadležni u Beogradu potražili su na dalekom istoku.

Milan Bačević, ministar rudarstva i prostornog planiranja, o tome u Pekingu razgovara sa predstavnicima kineskih kompanija, a prije odlaska na petodnevne pregovore je izjavio:

“Iz petnih žila ću da guram ovaj projekat. Izgradnja kanala Dunav-Morava-Vardar najveći je strateški projekat države. Obećali smo ga u predizbornoj kampanji i nećemo odustati.”

Ideja zagovornika ove izgradnje je da će Srbija jednim udarcem riješiti dva velika problema, potrebu za navodnjavanjem oranica i odbranu od poplava. Optimisti najavljuju i trostruko veću poljoprivrednu proizvodnju, a planirano je i podizanje sedam novih mini hidroelektrana na Moravi snage 400 megavata.

Jelica Putniković, urednica “Balkan magazina”, smatra da bi sprovođenje stare ideje o plovnom putu od Beograda do Soluna bilo od velike koristi za Srbiju, ali i druge države kroz koje bi prolazio novi riječni koridor.

Prema tvrdnjama zvaničnika u Beogradu, veliko interesovanje za ovaj posao pokazuju Rusija, Kina, Nemačka, Makedonija i Grčka, a pregovara se i sa pojedinim kompanijama iz Ilinoisa u Sjedinjenim Američkim Državama.

Sa druge strane, dio domaće javnosti vrlo je skeptičan kada je u pitanju ovaj projekat jer strahuje kuda bi Srbiju mogao da odvede ovaj pokušaj mega projekta.

Ukoliko se krene u projekat koji je na čekanju bio više od 100 godina, vlasti u Beogradu obećavaju hiljade novih radnih mjesta i ekonomsko i geostrateško jačanje Srbije.

Mahmud Bušatlija zaključuje da ova tema podsjeća na neka ranija velika obećanja i predviđa da će i ona ostati tamo gdje je i danas – na papiru.

(Radio SE/Frontal)
Komentari
Twitter
Anketa

Da li je opozicija u Srpskoj trebala učestvovati na mitingu u Banjoj Luci ili nije?

Rezultati ankete
Blog