Kako saznaju u ovim novinama, u protekle dvije godine Posebni odjel Tužilaštva BiH za
organizovani kriminal radio je više istraga nakon prikupljenih dokaza
koji upućuju na to da je krivičnim djelima prevara i zloupotreba
položaja i ovlaštenja budžet BiH oštećen za više miliona KM.
Istovremeno, dio ovih istraga radio je i Opšti odjel Tužilaštva BiH, a
prvi procesuirani zvaničnik je Marijan Baotić, nekadašnji pomoćnik
ministra bezbjednosti BiH, kojeg je u oktobru prošle godine Sud BiH osudio
na dvije godine zatvora za prevaru u službi.
Baotić je, naime, iz budžeta naplaćivao odvojeni život, iako je s
porodicom živio u svom stanu u Sarajevu, čime je budžet BiH oštetio za
16.216 KM. Ovaj novac je vraćen državi, a predmet je trenutno u žalbenom
postupku u Sudu BiH.
Izvor "Nezavisnih" iz Posebnog odjela pojašnjava da je u istragama
ključno dokazati umišljaj, odnosno prikupiti dokaze da su pojedinci
kršili zakon, a ne samo koristili funkcionerske pogodnosti zbog
nedorečenosti u zakonu.
"Mi moramo tačno dokazati zloupotrebu položaja, sve mimo toga spada pod
disciplinsku ili političku odgovornost. Ako je neko, primjera radi,
koristeći nekoliko službenih mobilnih telefona potrošio hiljade maraka ili
koristio službeno vozilo 24 sata na dan, a u zakonu ne postoje zapreke,
odnosno tačni propisi koji to definišu, takvi funkcioneri mogu biti
jedino disciplinski ili politički tretirani", pojašnjava naš sagovornik.
U protekle dvije godine SIPA je Tužilaštvu BiH podnijela nekoliko
desetina krivičnih prijava protiv gotovo 70 osoba, među kojima bi,
slijedom događaja, trebalo da se nađu i neki bivši ministri i visoki
funkcioneri. U ranijim izvjavama za medije portparol SIPA Željka
Kujundžija je kazala da je ova agencija u svojim prijavama podnesenim
proteklih godina utvrdila da su krivičnim djelima zloupotreba službenog
položaja ili ovlaštenja i nesavjestan rad u službi pojedinci oštetili
budžet BiH za više miliona KM.
Vrijedi podsjetiti, Ured za reviziju institucija BiH u svojim
izvještajima godinama konstatuje nepravilnosti, zloupotrebe i
finansijske malverzacije u državnim institucijama, ministarstvima,
raznim agencijama i uredima. Međutim, do danas, uprkos mišljenju
revizora i uvriježenom stavu javnosti i nevladinog sektora da su
pojedinci doslovno ukrali milione narodnog novca, niko nije odgovarao.
Samo u posljednjem izvještaju za 2011. godinu revizori su finansijsko
"poslovanje" Ministarstva odbrane, Ministarstva vanjskih poslova BiH i
Ministarstva ljudskih prava i izbjeglica ocijenili najgorom mogućom
ocjenom – negativnom, ali je zasad sve završeno na tome.
Milenko Šego, glavni državni revizor, za "Nezavisne" kaže
kako očekuje da se institucije sistema "konačno uozbilje i
koordiniraju", kako bi njihove preporuke bile ispoštovane.
"Očekujem da, čitajući naša izvješća, od kojih su neka prilično oštra i
negativna, i Tužilaštvo BiH počne svoje aktivnosti, uključujući i
podizanje optužnica kao takve vrste odgovornosti", rekao je Šego,
navodeći da Ured za reviziju samo radi svoj posao te putem Parlamenta
BiH javnosti prezentuje kako se i na koji način troše javna sredstva.
Revizije
U prethodnim izvještajima revizori su poseban fokus stavili na
poslovanje nekoliko ministarstava i institucija, odnosno pojedinaca koji
su njima rukovodili. Jedan od više puta prozivanih je i Sven Alkalaj,
bivši šef bh. diplomatije, koji je mandat potrošio na isprazna, gotovo
turistička putovanja po svijetu, koja državi ničeg dobro nisu donijela.
Između ostalog, za Alkalaja je utvrđeno da je koristio čak sedam
službenih telefona ili da je potrošio više od 20.000 KM narodnog novca
kupujući razne poklone. Među često prozivanim je i Mlađen Božović,
direktor Fonda za povratak BiH, (primjeri kupovanja raznih poklona i
pronevjere novca), potom bivši mistar odbrane Selmo Cikotić (primjer
sporne nabavke deminerske opreme) i mnogi drugi.
(Nezavisne/Frontal)
