Koliko trenutno vaše
udruženje broji oštećenih žiranata, prije 4 godine broj je iznosio oko 250 000?
I sada se broj žiranata kreće
od 250.000 do 300.000. Jednog broja žiranata nema više na ovom spisku (isplaćen
tuđi kredit, odbranio se žirant na sudu i sl.) ali se zato, u poslednje 4
godine, pojavio veliki broj novih prevarenih žiranata, tako da
se broj prevarenih kreće u gore navedenom rasponu. Više od polovine žiranta/jemaca je ugroženo zbog
prevare, zatim izbjegavanja dužnika da vraća kredit a najmanji broj zbog
nemogućnosti vraćanja kredita od strane dužnika. Većina žiranata koja vraća
tuđe kredite egzistencijalno i zdravstveno je ugrožena, a tridesetak njih je
izvršilo samoubistvo.
Kroz dosadašnje
analize koji su po vama ključni razlozi što danas imamo ovakvo stanje?
Problem prevarenih
žiranata/jemaca je višeslojan. Na jednoj strani su profiterski interesi
poslovnih banaka i mikrokreditnih organizacija koje su prodavale novac
prezaduženim i nesolventnim građanima, na drugoj, državne i entitetske
institucije koje nisu obezbijedile žirantima potrebnu zaštitu od prevara i na
trećoj, naivni žiranti koji su bez rezerve vjerovali dužnicima, bankama i
državi. Poslovne banke su davale kredite pojedincima, iako su znale ili trebale
znati da su prezaduženi i nesolventni. Više prezaduženih i nesolventntih pojedinaca
dobijali su više kredita, a postoji sumnja da su pojedini bankarski službenici,
zajedno sa dužnicima, učestvovali u prevarama žiranata. Entitetske agencije za
bankarstvo nisu vršile potrebnu kontrolu poslovanja banaka u odnosu na problem
žiranata, niti su o postojanju tog problema izvještavale nadležne organe.
Institucije za reviziju javnog sektora nisu izvršile ni jednu reviziju učinka
entitetskih agencija za bankarstvo. Nadležni parlamentarni odbori/komisije nisu
gotovo ništa preduzeli, iako su imali saznanja o postojanju problema prevarenih
žiranata. Pred sudovima je vođeno ili se vodi na desetine postupaka po tužbi
žiranata, a tužilaštva nisu sprovela istrage i podigla optužnice protiv
odgovornih za prevare.
Problem za žirante nastaje
kada dužnik neće ili, što je rjeđe, ne može da plaća obaveze po osnovu
kreditnog zaduženja. Tada banke tu obavezu prenose na žirante, bez pokušaja da
dužnika natjeraju da izmiri svoju obavezu iz raspoložive imovine i drugih
izvora.
Da li se danas stalo
sa lošom praksom u oblasti zaštite žiranata, i uopšteno u odobravanju kredita?
Zahvaljujući radu
Udruženje za zaštitu žiranata u BiH, bez imalo skromnosti, možemo reći da se
stalo sa dosadašnjom praksom i načinom odobravanja kredita, posebno u Republici
Srpskoj a u manjem obimu u Federaciji BiH. Našom inicijativom i zalaganjem je
1.12.2011. godine stupio na snagu Zakon o izmjenamam i dopunama zakona u
bankama u RS a tako nešto očekujemo u ovom mjesecu u Federaciji BiH.
U kojim kreditnim zaduženjima
najviše ima žalbi žiranata (rodbinskim, prijateljskim, poslovnim i dr.)?
Ne možemo reći da u nekim odnosima između
dužnika i žiranata ima više problema a u nekim manje. Svima je zajedničko da je
banka ili MKO znala za prethodnu kreditnu istoriju dužnika i du su najbitniju
činjenicu sakrili pred žirantom. Kada zbog novca prevari brat-brata,
sestra-brata, kum-kuma, prijatelj-prijatelja, suprug-suprugu i obrnuto, moramo
se zapitati gdje mi kao društvo idemo!? Banke i
MKO su se maksimalno potrudile da, kroz odobravanje kredita kreditno
nesposobnim, zavadi i ono naroda što je ostalo neposvađano poslije ratnih
dešavanja. Sada je daleko veća mržnja između dužnika i žiranata, nego između
dojučerašnjih ratom zavađenih naroda.
Koji su po vama najslikovitijji
primjeri prevara žiranata?
Moramo napomenuti da su najdrastičniji
vidovi prevare kada već prezaduženi ili propali pravni subjekt u saradnji sa bankaom uvuku u problem
zdravu firmu, koja zbog toga ode u stečaj ili likvidaciju, radnici ostanu bez
posla a država bez sigurnih prihoda kroz poreze i doprinose. Ovo se radi kroz
puštanje izdatih mjenica radi obezbjeđenja kredita, a uvećanih bez opravdanih
razloga od strane odgovornih u bankama i neutemeljenih u zaključenim sumnjivim
ugovorima o kreditima, gdje se u jednom danu dobri privrednici dovode do
bankrotstva. Zatim im se organizovano sprovodi stečaj, dolaze unaprijed
pripremljeni „investitori“ i tuđim (sumnjivim) novcem u bescijenje kupuju
imovinu najboljih preduzeća, bez ikakve kontrole relevantnih činilaca u vlasti,
a time uništavaju kompletnu privrednu i ekonomsku strukturu BiH.
Pored ovoga, drastičan primjer je i kada
poslodavac pod direktnim pritiskom, prisili radnike da na svoje ime dignu
kredite za njegov račun, i kada poslije nekoliko rata kredita dadne otkaz tom
istom radniku i teret vraćanja cjelokupnog duga ili ostatka ostavi radniku.
Radnik ostane bez posla, bez plate, bez egzistencijalnih uslova za život ali mu
je na leđima ostao teret duga koji je njegov bivši poslodavac potrošio. Svi ovi
aranžmani su bili u režiji između poslodavca i direktora banaka, pri čemu su
ovi zadnji dobili dobru proviziju za to (u nekim slučajevima provizija je bila
i do 50 % od odobrenih kredita).
Koji su naredni
planovi Udruženja i koliko ste dosada uspjeli da ostvarite povoljne presude za
prevarene žirante?
Udruženje će i dalje intezivno sprovoditi sve aktivnosti koje će
doprinijeti zaštiti položaja žiranata koji imaju probleme proistekle iz ugovora
o kreditima. Pored ovoga ćemo zagovarati promjenu zakonske regulative koja će
onemogućiti kreditne institucije da odobravaju kredite nevalidnim dužnicima i
da pri tome na prevaran način u obligacioni odnos uvlače žirante (jemce).
Vršićemo stalni pritisak na državne institucije da pooštre kontrole
rada kreditnih institucija sa akcentom na načine odobravanja kredita (Agencije
za bankarstvo, Ministarstva finansija – resori za bankarski sektor, Revizori, i
sl.). Poseban pritisak će biti na Agencije za bankarstvo, zato što su one
glavni kontrolni regulator rada banaka i MKO, i zato što su svojim neradom
doveli do ovoliko velikog broja prevarenih građana BiH. Zagovarati ukidanje
jemstva kao oblika garancija po kreditima. Pokrenuti inicijativu za ukidanjem MKO.
Zagovarati ukidanje tzv. administrativne
zabrane za žirante, ako neko još hoće da bude žirant. Insistirati na
automatskom stopiranju naplate, po bilo kom osnovu, od žiranata dok se vodi sudski postupak. Zagovarati zaustavljanje svih izvršnih i drugih postupaka uperenih na prinudnu naplatu od žiranata, dok se ne iscrpe sve mogućnosti
naplate o glavnog dužnika. Inicirati izmjene Zakona o izvršnom postupku i
Zakona o obligacionim odnosima.
Ima dosta presuda kojima su žiranti
oslobođeni tereta vraćanje tuđeg duga. Sve te pozitivne presude dostavljamo
svim zainteresovanim žirantima i advokatima, koji nam se obrate.
