izvor: Srna

Nagradić je rekao Srni da nije dovoljno učiljeno da se kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe Republike Srpske predstavi kao dio turističke ponude, mada se posljedih godina čine određeni napori. 

"Treba učiniti ogromne napore na preciznijoj i boljoj zakonskoj regulativi i marketinškom predstavljanju naših kulturnih dobara da bi bili interesantni i prepoznatljivi za turiste. Kao mali narod nemamo boljeg medijuma i šanse da zadržimo postojeće elemente identiteta nego što je kultura", ocijenio je Nagradić. 

On smatra da bi u Srpskoj prvenstveno trebalo obići mjesta stradanja srpskog naroda, kao što su Donja Gradina, Kozara, te selo Drakulić, ali i nalazište iz rimskog perioda u Skelanima. 

Nagradić je istakao da Republika Srpska ima samo dva parka prirode i manje od jedan odsto teritorije koja je pod zaštitom, iako su tendencije u Evropi da što veći dio teritorije bude pod posebnom zaštitom. 

"Zavod radi na revalorizaciji našeg nasljeđa, senzibilizaciji javnosti da bi se znalo da postoji kulturno i prirodno nasljeđe, i da se zna da je to nešto što predstavlja dio identiteta ovog naroda, što oblikuje taj identitet, što treba da bude sačuvano, zaštićeno i preneseno u nasljeđe budućim generacijama i da se zna da ovdje kao narod ne postojimo 15 ili 150 godina, već mnogo duže i da ta svijest o dugotrajnosti ovog naroda bude stimulans da se sačuva i narod i država kao jedno od najviših dobara", poručio je Nagradić. 

On je rekao da proces zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa u Srpskoj nije najbolje pravno definisan, što za posljedicu ima problem obezbjeđivanja finansijskih sredstava. 

"Ostalo je i pitanje kako dalje zaštititi objekat koji je proglašen zaštićenim, kao što su stećci, jer su uglavnom udaljeni od opštinskog mjesta i nema ih ko fizički zaštititi", dodao je Nagradić. 

On je istakao da Zavod ove godine raspolaže sa svega 140.000 KM, a između ostalog radiće na identifikaciji i zaštiti prirode u močvari u selu Tišina kod Šamca, jer su močvare rijetkost u Srpskoj. 

"Radićemo i na osnivanju Nacionalnog parka Drina koji bi bio sastavljen od teritorije sa njene lijeve i desne strane, odnosno Srpske i Srbije, koji bi imao i status rezervata biosfere", naveo je Nagradić. 

Prema njegovim riječima, Zavod će ove godine raditi i na tome da se planina Lisina kod Mrkonjić Grada zaštiti kao prirodna rijetkost jer, između ostalog, na njoj raste toliko vrsta gljiva, koliko ni na jednom drugom području BiH. 

"U planu nam je i nekoliko vrijednih projekata kada je riječ o kulturno-istorijskom nasljeđu, kao što je završetak arheološkog lokaliteta Dolji Detlak kod Dervente, te obnova Hrama u Jajcu, kao i rekonstrukcija i obnova spomenika iz Prvog svjetskog rata čime učestvujemo u obilježavanju stotinu godina od početka ovog rata i Sarajevskog atentata", istakao je Nagradić.