Vlada je na prvom mjestu našla da treba pristupiti što većoj štednji. U tu svrhu, u prvom redu pristupiće se reduciranju dodataka državnim službenicima. Redukcija će obuhvatiti i ministre i narodne poslanike i sve državne službenike. Za koliki će se procenat smanjiti dosadašnji činovnički dodatci na jučerašnjoj sjednici vlade nije riješeno. Ostavljeno je ministru finansija dr Ninku Periću da izradi prijedlog i da ga podnese Ministarskom Savjetu danas.

Malo dalje piše:

Na jučerašnjoj sjednici vlade bilo je još riječi i o potrebi da se preduzmu naročite mjere da se smanji privredna kriza. Stalo se na gledište da ministru trgovine treba staviti u dužnost da nađe niz mjera kojima će se smanjiti privredna kriza, koja će se naročito pojačati zbog poplava. O ovom pitanju dr Krajač će spremiti za nekoliko dana prijedlog ministarskom savjetu.

Među mjerama koje su se već juče pominjale nalazi se i mjera da se interes svede na racionalniju mjeru i da se onemogući da kapitali stoje neiskorišćeni. Zna se da će mnoge mjere biti jako nepopularne ali će se ipak morati donijeti, jer se neće moći da nađe drugi izlaz iz situacije. A to zahtevaju i interesi zemlje.

Par dana kasnije (21. jula), stiže i komentar Politike:

Neuviđavna i nesposobna da poplave suzbije, vlada se pokazala prava šeprtlja kada je nastala potreba da se pomažu žrtve katastrofe. Potrebno je, na primjer, obnoviti proizvođačku sposobnost poplavom satrvenih; vlada im, međutim, pruža prosjačku pomoć. Pa još, što je najžalosnije, tu tričavu pomoć hoće da oduzme od plata činovničkih, ponavljajući, na taj način, žalosnu uspomenu od 1876. god. kad se od činovničkih plata činili odbitci za vođenje rata, kad se vidjelo da taj pokušaj ne donosi nikakve koristi, već samo štete...

Interesna je ova sitnoburžoaska šeprtljancija, koja prijeti gladovanjem jednoga dijela i strašnom korupcijom drugoga dijela stanovništva. Jer su plate, u većini slučajeva, i sad nedovoljne; kad se one reduciraju (i ako agrarije usljed poplava poskupe) one će biti još nedovoljnije.

I bez obzira na poplave koje su se desile, broj ministarstava, broj odjeljenja i broj činovnika je trebalo vrlo osjetno reducirati, pa onome činovništvu koje je zadržavno - plate povisiti. Reducirati činovničke plate za račun poplavljenih - prava je sitnoburžoaska šeprtljancija, koja u glad svlači gotovo svo činovništvo, a poplavljenima nikakve koristi ne doprinosi. Poplavom ruinisana gazdinstva treba treba oporaviti i za dalju proizvodnju osposobiti opštim sredstva, što bi ih stavila na raspoloženje državna zajednica, a ne sredstvima što bi ih pružio samo jedan red, koji i sam nije dobro nagrađen. 

Evo šta su rekle Demokrate (tada opozicija), Politika, 22. juli, 2. strana:

Vlada je objavila da priprema smanjenje činovničkih dodataka, da bi na taj način pomogla poplavljenim krajevima. Ulažemo protest protiv te namjere, iz razloga što smatramo da je nepravično da taj teret padne samo na državne službenike, koji su već po sadašnjim prihodima nedovoljno nagrađeni za svoj rad. G. Predsjednik Vlade uzviknuo je pred novinarima "Kad hljeb bude 15 dinara, mi ćemo povisiti činovničke plate, a sad je hljeb 5 dinara." Sad hljeb jeste 5 dinara, ali je prije rata bio 0.20 para dinarskih; prema tome je hljeb danas 25 puta skuplji, a činovničke prinadležnosti danas su samo 6-8 puta veće no prije rata.

Za teško stanje naših finansijra nisu krivi činovnici nego Vlada koja je, rasipajući državni novas, dotjerala budžeta rashoda na visinu od 13 milijardi. Vlada je ta koja je u državnu službu uvukla 270.000 službenika, od kojih je jedna polovina nepotrebnih, koja je stvorila čitav niz visokih, skupo plaćenih i beskorisnih zvanja, koja je davala ogromne dijurne svojim protekcionašima u inostranstvu. Ušteda se može postići samo jednom razumnom reformom cjelokupne administracije, smanjenje ministarskih resora i odjeljenja, ukidanjem suvišnih nadleštava i tačnim utvrđivanjem broja zvanja i činovničkih mjesta.

Oduzimanje činovničkih prinadležnosti stvoriće još veći nered i sabotažu u našoj haotičnoj administraciji, povećaće korupciju i oduzeti volju za rad ispravnim službenicima, tako da će šteta biti i za zemlju i za javnu upravu daleko veća no ušteda koja bi se postigla. 

Vlada je ipak smanjila činovničke dodatke (23. juli)

Priveli smo do kraja pitanje činovničkih dodataka na skupoću. Ostalo nam je da još sutra izradimo stilizaciju rješenja. Shvatili smo da između odgovornog upravljanja državom i demagoškog postupanja postoji velika razlika. U poslu smo i teško nam je da ulazimo u polemiku sa svima prijedlozima pa čak i sa onim prijedlozima koji su činjeni dobronamjerno, a koji kad se uzmu u pretres vidi se da vode u apsurd. Tako na primjer imamo prijedlog da se dodatci ne reduciraju, ali da im se da šestomjesečna plata. A otkuda pare? Ko zna koliko bi to iznijelo. Međutim, riječ je o tome, da mi danas nemamo onoliko koliko nam treba. U tu svrhu da bi se dobile uštede na redu je rad na redukciji materijalnih izdataka. Ono što ste već čuli od ministra finansija da je uputio apel svima ministrima da izbrišu sve izdatke koji nisu apsolutno potrebni i bez kojih se može, pa da se sve to odloži za idući budžet.

 izvor: trzisnoresenje.blogspot.com