izvor: Srna

U takvim slučajevima, neophodno je sa njive pokupiti otpad koji je doplutao vodom, kako bi se izbjeglo oštećenje kosačica, a ako je površina polegla na jednu stranu, potrebno je kositi suprotno od pravca polijeganja. 

"Prvi otkos potrebno je prekositi, prosušiti par dana, a potom pokupiti i odvesti na deponiju. Kada nove biljke dostignu porast od 15 centimetara potrebno je prihraniti sa KAN-om, od 100 do 150 kilograma po hektaru. Drugi otkos kositi i koristiti za stočnu hranu na uobičajen način", savjetuje portal www.poljoprivrednik.org. 

U slučaju da je jedan dio parcele bio pod vodom, a drugi nije plavljen, otkos sa površine koja nije plavljena se može normalno koristiti za stočnu hranu, ali radi predostrožnosti ostaviti pojas od metar do dva od plavljene površine. 

"Ako je na parceli došlo do dugotrajnog ležanja vode, ako je sklop prorijeđen i ukoliko je bujica nanijela zemlju na biljke, treba izvršiti redukovanu obradu i pri tome koristiti sjetvospremač ili tanjirače", savjetuje se poljoprivrednicima. 

Ako je u sjetvi prije poplave uneseno osnovno NPK đubrivo, ne vrši se ponovno đubrenje, a ako je riječ o o travama koje su sijane prije nekoliko godina, neophodno je primijeniti osnovno đubrenje u količini od 350 do 400 kilograma po hektaru NPK 15:15:15. 

Nakon toga treba pristupiti sjetvi trava kratke vegetacije kao što su krmni sirak, sudanska trava ili kukuruz FAO grupe 100, 200 i 300 namjenjen za silažu ili zelenu masu. 

Za sve dodatne informacije poljoprivrednici se mogu obratiti stručnoj službi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u jednoj od sedam područnih jedinica: Gradiška 051/490-460, Prijedor 052/490-460, Banjaluka 051/247-437, Doboj 065/582-796, Bijeljina 055/210-878, Sokolac 057/400-130 i Trebinje 059/245-360.