Humanitarna pomoć koju je u Zavidoviće uputila Zveza prijateljev mladine Slovenije, bila je četiri dana pod nadzorom policije zbog spora između Udruženja građana Proljeće 2014. i Opštine Zavidovići.

U razgovoru za Žurnal, načelnik Opštine Zavidovići Suad Omerašević, rekao je da UG Proljeće 2014 nije ni moglo primiti ovu pomoć, jer ne ispunjava odredbe Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Donator je izmijenio grant u carinskoj proceduri, jer Proljeće 2014. ne zadovoljava odredbe Uprave za indirektno oporezivanje. Grant je promijenjena na Opštinu Zavidoviće, a mi insistiramo na strogoj magacinskoj evidenciji humanitarne pomoći koja dolazi u Zavidoviće, rekao je Omerašević.

To je izmišljotina, to nije podržano nikakvim dokumentom. Kako smo mi onda sad dobili rješenje od Regionalnog centra Tuzla?,pita Almir Osmić iz UG Proljeće 2014.

Regionalni centar Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Tuzli, 03. juna je dostavio Obavijest u kojoj se kaže da je vlasnik humanitarne pomoći UG Proljeće 2014.

Oni su pokušali krivicu prebaciti na nas. Klupko se sad odmotalo. Tu nije bilo krivice sistema – to se radilo svjesno. U početku su to oni radili na granicama i kad su vidjeli da im to izmiče kontroli, da ljudi okreću kamione i idu u Hrvatsku ili Srbiju, jer i tamo ima poplavljenih područja, onda su malo promijenili koncept. Sada puštaju kamione sa pomoći da uđu u zemlju i onda svoj prljavi posao odrađuju na carini, tvrdi Osmić.

ŠTA SE DEŠAVA NA CARINI

Prema pravilima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, primalac međunarodne humanitarne pošljke može biti registrovana humanitarna organizacija u BiH, organ javne uprave u BiH ili javna organizacija u BiH.

Ja sam sve mislio da je došlo do neke greške, ali se na kraju ispostavilo da ništa nije bilo slučajno i da je sve od samog početka bilo dobro isplanirano, smatra Osmić i dodaje:

Sve je organizovano – oni imaju i svog carinika i svog špeditera. Špediter kaže da ne može završiti papire, da ne može nikako napraviti papire na neko udruženje, nevladinu organizaciju ili neku humanitarnu organizaciju koju ne kontroliše Opština ili Civilna zaštita.

Opisujući dešavanja na Graničnom prelazu Gradiška, Osmić kaže:

U našem slučaju je došao špediter i rekao gospodinu koji je dovezao humanitarnu pomoć iz Slovenije “Mi vam ne možemo završiti papire. Jedina mogućnost je da izađete sa carinskog terminala i promijenite grant na Opštinu Zavidovići, odnosno Civilnu zaštitu. To je uslov da biste uopšte mogli napustiti Bosnu i Hercegovinu”. Ljudi su to u datom momentu i uradili.

Tek kasnije sam saznao da je direktor carine, koji je bio na službenom putu, naredio da nijedno vozilo ne smije izaći sa carinskog terminala dok ne dođe neko od službenika. On nije mogao doći i poslao je svog zamjenika. Neko je pustio taj kamion da izađe sa terminala, jer je Opština očigledno imala svog čovjeka na carini. Napravili su kardinalnu grešku – pustili su kamion, a nisu promijenili carinsku deklaraciju koja je ostala na naše ime. Oni su sa istom tom deklaracijom pustili taj kamion, a robu nije mogao preuzeti niko osim nas.

Načelnik Omerašević, ipak, ne smatra da to znači da ovo Udruženje može nastaviti prihvat humanitarne pomoći koja dolazi iz inostranstva.

Ne znam da li su dobili odobrenje za sve humanitarne pošiljke, ali taj kamion robe je dodijeljen njima, s obzirom da su ga već istovarili kod sebe. Ovdje je dolazio šef carinske ispostave da provjeri sudbinu pošiljke. Ja sam bio kooperativan da nađemo način za rješenje tog spora. Bilo mi je bitno da se poštuju procedure, da nema moje odgovornosti i odgovornosti Opštine za sudbinu robe. Ako je to uvezeno na njih, onda to oni neka to i dijele. Oni su papirima završili da ta roba pripada njima i oni njome raspolažu.

Nešto više od 10 tona pomoći iz Slovenije je podijeljeno u dva dana nakon Obavijesti Regionalnog centra Uprave za indirektno oporezivanje.

Ostalo je nešto malo pelena i vode za piće, kaže Osmić.

POMOĆ JE NEDOVOLjNA

Problemi ipak ostaju. Prema Osmićevim riječima, humanitarna pomoć koja stiže u Zavidoviće se drži pod ključem, a građani dobijaju minimalne količine.

Oni to uopšte ne dijele onako kako predstavljaju u javnosti. Jednom ili dva puta sedmično donesu u Gvozdeno naselje par konzervi, litru mlijeka, ulje ako daju, kila šećera, nešto soli. To je bukvalno jedva da preživiš. Gdje god odete u ta poplavljena naselja, čućete isto mišljenje, tvrdi Osmić.

Načelnik Suad Omerašević, s druge strane, tvrdi suprotno: Mislim da su optužbe da građani ne dobijaju dovoljne količine humanitarne pomoći neosnovane, makar kada su u pitanju osnovne životne namirnice, sredstva za higijenu i odjeća. Sigurno je da toga ima u dovoljnim količinama, a dio tih potrepština još uvijek imamo u magacinima.

Osmić ima drugačije informacije: 

Ne bi bilo nikakvih problema da se ta pomoć hoće podijeliti građanima, bez obzira ko je dijeli, bili to mi, Opština, Civilna zaštita, Merhamet, Crveni krst. To apsolutno ne igra nikakvu ulogu. Ovako, pomoć se dijeli po stranačkoj liniji. U ovoj situaciji to je van pameti. Ovo što se radi nema veze sa moralnim načelima -kaže Almir Osmić i optužuje:

Isti ljudi koji su u ratu imali dodira sa humanitarnom pomoći, koji su krali i prodavali humanitarnu pomoć i tako se obogatili, isti ti ljudi su i danas na djelu. Samo su sad iskusniji. Sad se, hvala bogu, ne puca, ne moraju se plašiti da li će ih pogoditi granata ili metak. Sad u miru uzimaju humanitarnu pomoć.

Problemi sa humanitarnom pomoći iz Slovenije nisu prvi koji su registrovani u Zavidovićima. U prvim danima poplava, veliki broj građana se žalio na rad sekretara Crvenog krsta Zavidovića, Nijaza Mačka, kojeg su optuživali za korupciju, a načelnik je tada obećao da će ispitati sve prijave.

Što se tiče situacije sa Crvenim krstom u Zavidovićima, uradili smo to da se roba više ne upućuje u njihov magacin, već u centralni magacin Civilne zaštite, tako da prijem i distribuciju robe ne radi on. Nigdje nisam dobio potvrdu da je bilo neke vrste otuđivanja, ali smo ga izuzeli iz procesa osim za robu koja standardnim putem Crvenog krsta ide za njihovu opštu humanitarnu misiju. Riječ je o malim količinama, a jedan dio te robe oni zadržavaju za posebne socijalne slučajeve. Sve ono što ide sa namjenom za pomoć građanima ugroženim u poplavama i klizištima, čak i kada dođe na njihovo ime, oni predaju u magacin Civilne zaštite, kaže Omerašević.

ŠTA TREBAJU GRAĐANI

Načelnik Zavidovića ističe da su sredstva za sanaciju kuća sada najpotrebnija građanima na području njegove Opštine.

Potrebni su nam podovi, keramika, građevinski materijal. U Zavidovićima je poplavljeno 380 objekata, a prijavljeno je i 28 objekata uništenih u klizištima, kaže Omerašević.

Situacija na području opštine Zavidovići još uvijek su kritična.

Ovdje imamo gradska naselja, prije svega naselje “Gvozdeni most”, ulica Pintasa ... gdje je Bosna poplavila veliki broj stanova, područja uz rijeku Krivaju – Krivaja, Kovači, Breznik, Vozuću i druga naselja sa manje objekata. Ova su područja ugrožena poplavama, a imamo i naselja koja su ugrožena klizištima. Imamo 28 objekata koja su, po ocjenama vlasnika, pomjerena ili urušena. Naši inženjeri su izašli na teren i do sada su utvrdili za 15 objekata da više neće moći biti vraćeni u funkciju. Ima i značajan broj objekata koji su pretrpjeli manje štete pa se tu radi na sanaciji, odvodnji i sanaciji temelja.

Kada su klizišta u pitanju, ona su raspoređena po cijeloj opštini, a najkritičnije je bilo u području Rujnice. Na teritoriji opštine je registrovano oko 280 klizišta,kaže Omerašević.

Može i drugačije

Pravila Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, kada je u pitanju humanitarna pomoć iz inostranstva su jasna. Prema riječima Mirhunise Bektaš iz UG Forum građana Zjenica, članice Antikorupcijske mreže u BiH ACCOUNT, pomoć ne može biti direktno poslata na neko udruženje.

I mi smo dobijali pomoć, ali smo prijem robe riješili na drugi način i u saradnji sa Opštinom Zjenica. Spisak robe je bio ovjeren u Crvenom krstu zemlje iz koje je pomoć stigla, a na deklaraciji je dodato da Forum građana Zjenica nadgleda podjelu pomoći koja je usmjerena na Crveni krst, objašnjava Bektaševa.

izvor: Zurnal