Cvijanovićeva je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske rekla da je taj projekat Vlada kandidovala nakon junskih poplava 2010. godine i da je zbog poplave krajem te godine bilo neophodno sa kreditorom obnoviti pregovore radi revidiranja ranije utvrđenih prioriteta.

Ona je dodala da se najveći broj naknadno utvrđenih prioritetnih lokacija nalazi u Semberiji.

Cvijanovićeva je navela da je u okviru realizacije ovog projekta na području Bijeljine u junu 2013. godine potpisan Memorandum između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i grada Bijeljina koji se odnosi na 20 pojedinačnih projekata na tom području.

Prema njenim riječima, tim projektima obuhvaćeni su sanacija i rekonstrukcija nasipa kao što su Topolovac, Rača, Dašnica, a Memorandumom se Bijeljina obavezuje da riješi imovinsko-pravne odnose, što u konkretnom slučaju do danas nije učinjeno.

"Ovo govorim samo zato što je nekorektno optuživati Vladu za sporost ovog projekta, znajući da se on provodi prema međunarodnim procedurama, ali i zato što ne zavisi ne samo od Vlade, već i od lokalnih zajednica", naglasila je Cvijanovićeva.

Govoreći o projektima odbrane od poplava, ona je navela da se na bazi pregovora otpočetih prošle godine, u junu očekuje odobrenje kredita Svjetske banke od 13,8 miliona dolara za izgradnju drinskog nasipa u Semberiji ukupne dužine 33 kilometra.

Napominjući da su se "slušale razne priče o sistemu civilne zaštite", premijer Srpske je podsjetila na zakonska rješenja u ovoj oblasti i istakla da je u javnosti namjerno stvorena pogrešna slika kako su resursi Civilne zaštite centralizovani.

"To nije tačno, jer je riječ o veoma decentralizovanoj strukturi u kojoj Republička uprava Civilne zaštite ima upravnu i koordinacionu ulogu, dok je najveći dio odgovornosti na lokalnoj zajednici, odnosno lokalnim štabovima Civilne zaštite", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da nije bilo diskontinuiteta između perioda prije i nakon proglašenja vanredne situacije, jer su sve republičke službe obavljale svoje zadatke u apsolutnoj koordinaciji i u punom kapacitetu, shodno situaciji i potrebama na terenu. 

Šteta i do 1,6 milijardi

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je na posebnoj sjednici Narodne skupštine da predložene mjere predstavljaju osnovu za obnovu Srpske nakon katastrofalnih poplava i brojnih klizišta, a da se predviđa da će šteta biti oko 1,6 milijardi KM.

Cvijanovićeva je podsjetila da je ova katastrofa teško pogodila veliki broj opština i gradova i prouzrokovala ogromnu materijalnu štetu na stambenim, privrednim i energetskim objektima, saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi, na objektima javnih službi i ustanova, privredi i poljoprivredi.

Ona je navela da je ovom katastrofom pogođeno oko 40 odsto teritorije Republike Srpske, a procjenjuje se da je oko 58 odsto od ukupnog broja stanovništva bilo izloženo ili je osjetilo njene štetne posljedice.

Cvijanovićeva je dodala da je tokom poplava evakuisano više od 35.000 lica, kao i da su poplave odnijele i ljudske živote i učinile da velika nedaća koja je zadesila Srpsku poprimi obilježje tragedije.

Ona je dodala da aktivnosti na procjeni štete provode lokalne zajednice i republička komisija u skladu sa zakonom, a sve to u saradnji sa Svjetskom bankom, UNDP-om i EU.

"Ciljni datum za dobijanje dokumenta sa procjenom štete u skladu sa međunarodnom metodologijom jeste 18. juni. Imajući u vidu činjenicu da se voda različito zadržala na pojedinim lokacijama, lokalne komisije nisu mogle ujedačeno da provode aktivnosti na procjeni štete", podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da je cilj definisanih mjera Vlade Republike Srpske da se novčano pomogne porodicama i domaćinstvima čiji su stambeni objekti pretrpjeli štetu, da se putem određenih rasterećenja, oslobađanja i povoljnim kreditima pomogne privrednim subjektima koji su direktno stradali ili oštećeni poplavom, kao i da se odgovarajućim mjerama pomogne poljoprivredi i radi na obnovi teško stradale infrastrukture.

"Zbog tog razloga su naše mjere grupisane u nekoliko oblasti – ekonomske, socijalne, humanitarne, infrastrukturne i slično, a ima ih ukupno oko 60", istakla je premijer Srpske. 

izvor: Frontal