Istaknuto je to u petak poslije konstitutivne sjednice Upravnog odbora Fonda solidarnosti za obnovu RS. Premijer RS Željka Cvijanović, koja je i predsjednik Upravnog odbora Fonda, kazala je da će kartice važiti godinu i da trenutno računaju da će ih dobiti 30.000 domaćinstava. Kartice će biti dostavljene u lokalne zajednice, a građani će ih moći dobiti uz ličnu kartu.

Usvojili smo poslovnik i statut Fonda, te utvrdili kako treba da izgleda uredba kojom će biti definisana dodjela pomoći. Privredna komora će sljedeće sedmice dostaviti listu preduzeća kod kojih će građani moći da iskoriste kartice, dok će Vlada obezbijediti aparate za korišćenje kartica - rekla je Cvijanovićeva.

U Upravnom odboru sjede i ministri, čelnici lokalnih zajednica koje su pretrpjele najveću štetu od poplava, te predstavnik UNDP-a i medija.

Pijesak, cement, kreč, keramika, namještaj, bijela tehnika, tepisi, rasvjeta, te računi za komunalije i rate kredita samo su neki od 109 proizvoda i usluga koje će građani, koji su pretrpjeli štetu u majskim poplavama, moći da plate ovim karticama.

Na spisku robe i usluga koje će moći da se plate elektronskom karticom nalaze se građevinski i materijal za instalacije, namještaj i tehnički uređaji, komunalne usluge i obaveze prema bankama. Osim nabrojanih proizvoda, građani će karticama moći da plate i šljunak, armaturu, opekarske proizvode, betonske blokove, crijep, lim, stolariju, podove, vodovodne cijevi, sanitarije, utičnice i drugo.

Kada je u pitanju tehnika, građani će karticama moći da kupe frižider, zamrzivač, šporet, bojler, mašinu za veš, grijalicu, usisivač, mikser, peglu, televizor, posuđe... Predviđeno je da se karticama mogu platiti i struja, voda, odvoz smeća, grijanje, te rate kredita.

Iz Privredne komore RS je saopšteno da se na njihov poziv za utvrđivanje liste preduzeća sa kojima će Fond solidarnosti RS zaključiti ugovore i omogućiti stanovništvu da u njihovim objektima iskoriste elektronske platne kartice u petak do 15 časova prijavilo 75 domaćih firmi.

S obzirom na to da se i nakon ovog roka privrednici prijavljuju, konačnu listu firmi koje su izrazile spremnost da učestvuju u ovom programu Privredna komora RS dostaviće Vladi RS, odnosno Fondu solidarnosti RS u ponedjeljak - navodi se u saopštenju.

Portparol Komore Vladimir Blagojević rekao je da je s obzirom na to da je već neko vrijeme prošlo od poplava i da se određen broj ljudi snašao za namještaj, njihov zahtjev bio da se pored robe vaučerima omogući i plaćanje usluga.

Tražili smo da budu obuhvaćena i komunalna preduzeća i banke da bi ljudi mogli da plate račune za struju, vodu i druge komunalije, te da im se omogući i plaćanje rata kredita kako bi vaučeri dali što veći efekat - istakao je Blagojević.

Govoreći o procjeni štete od poplava, Cvijanovićeva je istakla da će u Bijeljini biti potrebno dodatno vrijeme za sastavljanje spiska objekata sa oštećenjima.

Podjela kartica tamo gdje su sređeni spiskovi krenuće 2. ili 3. jula, a kada se spiskovi dostave, biće dodijeljene i ostalima - kazala je Cvijanovićeva.

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić rekao je da je situacija u ovom gradu specifična jer je gotovo pola grada poplavljeno.

Imamo gotovo 10.000 objekata koji su oštećeni i zato smo tražili da 30. jun ne bude krajnji rok za sastavljanje registra štete i to je Upravni odbor i usvojio - naglasio je Mićić.

Gradonačelnik Doboja Obren Petrović rekao je da je za taj grad ovo istorijska sjednica jer građani sada znaju da će od 2. ili 3. jula moći da dobiju novac. Načelnik Šamca Savo Minić kazao je da je potrebno riješiti još nekoliko pitanja koja se odnose na podstanare, alternativni smještaj i ko iz domaćinstva može preuzeti karticu.

Registar

Željka Cvijanović rekla je ranije da će iduće sedmice biti formiran i registar štete putem kojeg će se moći pratiti kome je dodijeljena pomoć i izvršiti klasifikacija štete.

Tokom iduće sedmice očekujemo od lokalnih zajednica da dobijemo spisak onih koji imaju pravo na ovu vrstu pomoći. Sada je prioritet vratiti ljude kućama, a kasnije će uslijediti i druge mjere - rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je kazala da je šteta od poplava u Srpskoj, prema procjeni međunarodnih organizacija, 2,1 milijardu KM, dok je u FBiH nešto niža, te da zbog određenih nejasnoća još nije sačinjen konačan izvještaj.

Izvor: Glas Srpske