"Sredstva iz Fonda solidarnosti za koji je Srbija aplicirala i koje će dobiti iznose oko 50 miliona evra, to je novac koji BiH neće i ne može da dobije (jer nije kandidat za članstvo u EU) i onda su vjerovatno vođene time, pojedine članice EU odlučile da joj daju bilateralnu pomoć", rekao je Blagojević Tanjugu reagujući na činjenicu da su u medijima iznijeti inače već poznati podaci, a da nije dat kontekst, odnosno podatak da sve zemlje članice EU su zapravo izdvojile sredstva i za Srbiju.

"Pretpostavljam da su te zemlje bile vođene uparavo tom činjenicom kako bi na taj način izašli u susret i velikoj šteti koja je u BiH nastala. Šteta u BiH je procijenjena na 200 miliona evra više nego što je to u Srbiji", istakao je Blagojević.

Objašnjava da iako se na spisku Evropske komisije sa donacijama sa donatorske konferencije ne vide ni Španija, Italija, ili Malta, da to ne znači da te zemlje nisu novac uputile Srbiji upravo preko Fonda solidarnosti. Isto važi i za Njemačku i Dansku.

"Njemačka iako nije na donatroskoj konferenciji dala ništa Srbiji, jeste donirala kroz fondove EU", poručio je Blagojević.

Kako kaže, svaka zemlja ima pravo da odluči da li hoće ili neće da donira i ako hoće kome, pa tako što je BiH dobila novac od Egipta, koji za Srbiju nije dao donaciju, tako je Srbija dobila od Jermenije, a BiH od njih nije dobila ništa.

"Ali što se tiče zemalja EU tu treba da bude jasno - dakle svaka zemlja Unije, bez obzira da li se navodi ili ne navodi u tom spisku jeste donator Srbije poslije polava... Ima zemalja koje su na donatorskoj konferenciji i pored novca koje usmjeravaju kroz evropske fondove dale bilateralne donacije ili samo BiH ili i Srbiji i BiH", kazao je Blagojević.

Tako je, navodi, Austrija Srbiji i BiH dala istu sumu, od dva miliona evra.

Na donatorskoj konferenciji za saniranje posljedica majskih poplava u Srbiji, koja je održana 16. jula u Briselu, prikupljeno je nešto više od 106 miliona evra donacija. Najveći donator je Evropska unija sa 80 miliona evra donacija.

izvor: Tanjug