Pogon „Raspotočje“ Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica u kojem se na dubini od 500 metara desila nova tragedija u kojoj je život izgubilo pet rudara je metanska jama. Nesreća koja se dogodila u četvrtak (4.9.) posljedica je gorskog udara, odnosno iznenadnog, nekontroliranog urušavanja velikih količina okolnih stijena u podzemnim prostorijama rudnika.

Ova tragedija jedna je od mnogih koje su vezane za ugljenokop Raspotočje, kaže za Deutsche Welle bh. novinar Džemaludin Ramić. On podsjeća da je prije pola godine u istoj jami povrijeđeno 11 rudara, a da su prije manje od mjesec dana na istom mjestu povrijeđena još dvojica rudara. „U oba slučaja uzrok je bio gorski udar, podmukli neprijatelj jamske eksploatacije uglja“, kaže Ramić.

U crnoj bilansi Raspotočja zapisan je i 12. maj 1982. godine kada je u eksploziji metana stradalo 39 rudara. 23. marta 2010. godine u dva gorska udara povrijeđeno je 13 rudara, a 30. decembra 2011. godine, takođe u gorskom udaru, povrijeđeno je 11 rudara.

Džemaludin Ramić kaže da se u jami Raspotočje RMU Zenica ugalj kopa od 1962. godine.

„U pola vijeka malo se toga promijenilo kada je u pitanju način kopanja uglja. Fizički rad je primaran. U svojoj opremi rudari imaju čitače koncentracije plina, temperature i ugljen monoksida, međutim, duboko pod zemljom njihovi životi su svakodnevno izloženi i drugim rizicima. Vodeći je svakako vezan za pomjeranje tla, zemljotrese i gorske udare koje niko ne može predvidjeti“, kaže Ramić.

Sistemske greške

Rudarsku svakodnevnicu, na žalost, vlasti primjete tek sa nesrećama, kada se daju obećanja i garancije da će se više ulagati u sigurnost kopača uglja. Od prije tri godine, kada su rudnici postali dio Koncerna Elektroprivrede (EP) BiH, našlo se malo finansijskog prostora za ulaganje u zaštitu na radu, kaže Ramić.

„Do tada, rudnici su sastavljali kraj s krajem nastojeći obezbijediti tek plate radnicima. U zajednici sa EP BiH pojedini rudnici dobili su savremene metanometrijske stanice, mehanizacija je počela pristizati i zamjenjivati fizički rad, ali od gorskog udara koji je, kao u Jami Raspotočje, potaknut kratkim zemljotresom (3,5 stepeni po Rihteru) nema spasa. Teško je to reći tako, ali ova nesreća koja se desila, zbog obima zarušene mase, mogla je imati i teži bilans“, kaže Ramić.

Zvaničnici EP BiH ističu da se u rudnike do sada investiralo 150 miliona KM i da bi do kraja ove godine ukupne investicije trebale iznositi 204 miliona KM. Stručnjaci ne osporavaju da ima ulaganja, ali ističu da su ona često nesistemska i da su projekti za sigurnost u rudnicima, prevenciju i brzo reagovanje u slučaju nesreće neadekvatni.

„Zarobljeni smo u sistemskim zamkama i promašajima koji se dešavaju još od kraja rata. Problematična je metodologija pisanja propisa, način primjene inspekcija, a ima i dosta ograničenja u primjeni rudarskih zakona“, kaže profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli Edin Delić.

Rudarske nesreće se zataškavaju?

Predsjednik Sindikata rudara Federacije BiH Sinan Husić ističe da su, nakon spajanja s EP-om, uslovi rada u rudnicima „u određenoj mjeri bolji“. „Međutim, kada se radi o uslovima rada u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom, oni su uvijek zahtjevni i uvijek mogu biti još bolji. Najisplativije investiranje je investiranje u sigurnost na radu“, kaže Husić.

Bivši rudarski inspektor, član službe za razvoj i projektovanje Rudnika Breza Ćamil Zaimović kazao je u razgovoru za Al Jazeeru Balkans da se rudarske nesreće u BiH često zataškavaju. Većinu kritika uputio je na adresu EP BiH.

„Zataškavaju se takve stvari vrlo često. Umjesto da pitaju stručnjake, kupili su uglavnom opremu koja ne odgovara. Jednostavno je zapostavljena struka, kvalitetni inžinjeri su zapostavljeni, iako ih imamo jako puno u rudnicima. Oni su distancirani, a postavljeni su poslušni politički kadrovi koji nisu sposobni ni kvalifikovani za taj posao. Samo u rudniku Breza u posljednje dvije godine imali smo sedam smrtnih slučajeva, od čega četiri u jami i to se skoro zataškalo. Rudarstvo na ovaj način ne može opstati. Sigurnost je kompletno zapostavljena u bh. rudnicima, posebno u rudnicima sa metanom i ugljenom prašinom“, rekao je Zaimović.

izvor: DW