Janjić je napomenuo da je, od svih polenskih alergija, polen ambrozije uzročnik u 50 odsto slučajeva. 

"Čovjek disanjem, u zavisnosti od fizičkog naprezanja u toku jednog minuta udahne od osam do 70 litara vazduha, pa tako i polen ambrozije koji je izuzetno sitan", rekao je Janjić na okruglom stolu o ambroziji koji je organizovala Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 

On je naveo da je ambrozija, biljka koja vodi porijeklo iz Sjeverne Amerike, na ovim prostorima prisutna od 1935. godine i da je prvi put uočena u selu Osojci kod Dervente, dodajući da se veoma proširila na ove prostore i da predstavlja veliki problem. 

Janjić je rekao da je na jednom od lokaliteta u blizini Kozarske Dubice konstatovano 4.112 biljaka po metru kvadratnom, dodajući da je riječ o biljci koju je teško suzbiti i da to treba činiti prije pojave polena. 

Docent na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu Siniša Mitrić rekao je da su najkritičnije tačke strništa kojih u Srpskoj ima oko 100.000 hektara, a koja se ne održavaju nakon žetve strnih žita i na kojima u najvećem dijelu nikne ambrozija, što predstavlja veliki izvor polena alergenog za ljude, ali i sjemena za iduću generaciju. 

"Održavanje strništa, njihovo prašenje, stimulisanje dvije žetve godišnje gdje god je to moguće isključilo bi strništa kao potencijalni izvor ambrozije, što bi znatno smanjilo količinu polena za iduću godinu", naveo je Mitrić. 

Prema njegovim rječima druga kritična tačka su zelene površine u gradovima, gdje se ne mogu provoditi hemijske mjere, ali bi održavanje travnjaka u gradu u znatnoj mjeri isključilo pojavu ambrozije. 

Mitrić je naveo da su treća kritična tačka prostori pored pruga i puteva koje treba održavati kombinacijom mehaničkih mjera, prije cvjetanja ambrozije. 

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu Sava Vrbničanin rekla je da je ambrozija invazivna vrsta koja pravi velike probleme u biljnoj proizvodnji svim tipovima usjeva. 

"Ona je vrlo nezgodna biljna vrsta po pitanju čovjekove životne okoline, jer je agresivna, širi se i potiskuje neke druge korisne, autohtone vrste, te pravi ljudima ozbiljne probleme jer izaziva alergijske smetnje na respiratornim organima", rekla je Vrbničaninova. 

Ona ističe da je, zbog veoma velikog prisustva ambrozije, njeno potpuno iskorjenjivanje gotovo nemoguće. 

"Moguće je držati pod kontrolom primjenom različitih mjera, od čupanja, košenja, primjene herbicida. Poenta je u uklanjanju ambrozije sa površina koje su pored parcela, na utrinama, međama", naglasila je Vrbničaninova.

Izvor: Srna