Anarhista i okorjeli kriminalac Mehmet Ali Agdža, koji je svojevremeno pokušao da ubije papu Jovana Pavla Drugog, ne prestaje da zbunjuje javnost: u subotu se iznenada obreo u Rimu gdje je obišao grob počivšeg poglavara Rimokatoličke crkve.

„Ali Agdža je položio cvijeće na grob Jovana Pavla Drugog”, prenijeli su turski mediji pozivajući se na izvore u Svetoj stolici. Italijanska policija ga je bez zvaničnog objašnjenja odmah privela iako je, kako ističu u Vatikanu, obilazak groba slobodan za sve građane.

„Ja sam se vratio na ovo čudotvorno mjesto”, kratko je izjavio on poslije obilaska papinog groba. On će, kako tvrde mediji, po kratkom postupku biti vraćen u Tursku.

Ali Agdža, koji je 13. maja 1981. godine pucao u papu, od prvog dana povlači konfuzne poteze zbog čega taj atentat nikad do kraja nije rasvjetljen. Poslije 29 godina provedenih iza rešetaka, mnogi sumnjaju da on sada ima ozbiljne zdravstvene probleme.

Prilikom nedavne promocije autobiografske knjige „Obećali su mi raj”, izjavio je da ga je na atentat na papu nagovorio ajatolah Homeini. Iranska vojska ga je, tvrdi, obučila kako da likvidira poglavara Rimokatoličke crkve.

„Vatikan je demantovao da je Homeini naručilac atentata na papu jer je imao dobre odnose sa Iranom, koje nije želio da pokvari”, objasnio Agdža.

Ali Agdža je pokušao da se krajem prošlog mjeseca sretne sa papom Franjom koji je posjetio Tursku, ali Vatikan nije odgovorio na njegovu molbu. On je poslije atentata i susreta sa Jovanom Pavlom Drugog, koji mu je oprostio grijeh, prešao u hrišćanstvo.

Atentat na papu Jovana Pavla Drugog još nije do kraja rasvjetljen, iako su protekle 33 godina od tog događaja koji je na trenutak potresao svijet. Tome je najviše doprinio sam Agdža oprečnim izjavama, koje su od prvog časa vezivale ruke italijanskoj istrazi. Nije želio do kraja da odgovori na mnoga pitanja, iako se i danas vjeruje da nije bio sam, da je neko iza njega povlačio konce.

Prema prvoj verziji, rekao je da je ne trgu Svetog Petra tog dana bio sam. „U Vatikanu sam video đavola a u papi njegovo oličenje”, objasnio je Agdža odmah poslije atentata.

Po drugoj verziji, optužio je bugarske i sovjetske agente od kojih je dobio pare da ubije papu, pošto je podržao rušenje komunističkog sistema na istoku Evrope. Na optuženičkoj klupi su se pored njega našla još trojica Bugara i trojica Turaka. Na kraju procesa Agdža je osuđen na doživotnu robiju, dok su ostali oslobođeni zbog nedostatka dokaza. U Italiji je pomilovan 2000. godine, ali je poslije toga proveo deset godina u turskim kazamatima zbog ubistva poznatog novinara Abdija Ipekčija.

To nije bio kraj Agdžinoj konfuziji, koja potvrđuje da možda ima ozbiljne psihičke probleme. Jednog trenutka tvrdio je da su papinu smrt željeli crkveni velikodostojnici u samom Vatikanu, kako bi se još više zaoštrio hladni rat između Zapada i Sovjetskog Saveza. Sada se na udaru našao ajatolah Homeini, sutra će možda prozvati nekog trećeg. Ima onih koji vjeruju da on zapravo i ne želi da se do kraja rasvjetli ta misterija pošto sada, kada je na slobodi, mora da vodi računa i o sopstvenoj glavi.

izvor: Politika