Predsjednik udruženja, Marinko Umičević, kaže da je inicijativa pokrenuta na molbu brojnih Banjalučana, penzionera, turista, ali i boraca NOB-a, kako bi mogli da dođu do spomenika poginulim borcima Narodnooslobodilačke borbe.

“Slobodan pristup Banj brdu na prvom mjestu podrazumijeva uklanjanje rampe, jer je plaćanje portira bacanje novca. Pored toga, zalažemo se da automobilima bude omogućen prolaz, ali da brzina kretanja bude ograničena na 40 km na sat, kao i da se obilježi posebna staza za pješake. Prijedlog je i minibus koji bi bio tu svakog dana, a vikendom i češće. Za bicikliste i motocikliste ostala bi zabrana”, ističe Umičević.

Prema njegovim riječima, uklanjanjem rampe bilo bi otvoreno najljepše izletište u Banjaluci, a i šire, koje bi radilo tokom cijele godine.

“Pokretanjem javno-privatnog partnerstva sa Gradskom upravom dobila bi se dozvola da se naprave staze za šetnju, restoran, etno-selo, da se obnove skijaške staze, a time bi bila otvorena i nova radna mjesta. Smatram kao privrednik i odbornik u Skupštini grada da bi od toga svi imali koristi, a svim dušebrižnicima, koji se bore da zaštite Banj brdo, predlažem da zajedno uredimo staze za šetnju od prve krivine pa do vrha”, kaže Umičević.

Međutim, sagovornici portala “eTrafika” ne smatraju da iza pomenute inicijative stoje razlozi koje je udruženje nabrojalo već postojanje hotela, koji je u vlasništvu, između ostalog i direktorice Doma zdravlja u Banjoj Luci i predstavnice SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Gordane Tešanović, koja je nedavno bila u centru pažnje kada su mediji objavili da je upravo ona jedna od šest milionera koji sjede u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“Ova inicijativa je samo paravan. Već dugo vremena se znalo da će se kad-tad povući ovaj potez i ukinuti zabrana prolaska automobile na izletište kako bi bio obezbjeđen lak pristup hotelu”, tvrde sagovornici e Trafike.

Direktor Turističke organizacije grada, Ostoja Barašin, inicijativu ne smatra naivnom i misli da bi o njoj trebalo da raspravlja Skupština grada.

“Smatram da svaka inicijativa koja možda ima i bolje ideje od postojećih treba da bude razmatrana. Trenutna odluka zadovoljava zahtjeve samo jedne grupe građana, a mora se naći modus da zadovoljni budu i jedni i drugi. Više puta sam čuo kako se građani žale na trenutno stanje, jer ima onih koji zbog zdravstvenih problema ili starosti ne mogu da pješače”, tvrdi Barašin dodajući da je i njegovo mišljenje da pet zaposlenih portira definitivno jeste bacanje novca iz gradske kase.

Odbornik u gradu Banjaluka Aleksandar Petković smatra da je ova inicijativa varanje njegovih sugrađana i davanje primata tajkunima koji zahvaljujući sumnjivo stečenom kapitalu rade šta god požele.

“Šta dobijamo ako automobili ponovo krenu na ovo izletište. Na taj način rizikujemo i šetačima ugrožavamo bezbjednost, po nepovoljnim uslovima moguće je da dođe i do smrtnih slučajeva. Moguće je naći kompromis. Zašto na primjer posjetiocima hotela, zbog kojeg je ovo sve i započeto, ne naplaćuju 3KM da bi mogli proći do njega. Od tih para mogli bi se i dalje plaćati čuvari, a saobraćaj bi i dalje bio rijedak, a šetači bezbjedni”, rekao je Petković za „eTrafiku“.

Koordinator programa Transport u Centru za životnu sredinu, Tihomir Dakić, kaže da je imao priliku da pročita inicijativu, ali ne bi želio da joj pridaje puno pažnje, jer to može da pošalje svaki građanin ovog grada.

“Indikativno je da se na proljeće sprema otvaranje kafane-restorana na Banj brdu. Kao turistički vodič za grad Banjaluku, uvjeren sam da bi dozvoljavanje motornog saobraćaja bez ograničenja naškodilo zainteresovanosti turista za lokalitet, ali i da bi negativno uticalo na broj posjetilaca i rekreativaca na Banj brdo “, kaže Dakić.

On dodaje da je ovo samo još jedna od paušalnih ideja koje se ne zasnivaju na kvalitativnim pokazateljima, već na “smatram da bi bilo dobro”.

“Ukoliko gospodin Umičević smatra da bi bila dobra ideja da se pusti motorni saobraćaj na Banj brdo, mi ćemo pozvati nekoliko hiljada ljudi koji nisu za tu ideju. Nonsens je da se pusti motorni saobraćaj, a zabrani biciklistički”, ističe Dakić.

Znak zabrane za saobraćanje motornim vozilima na Banj brdo postavljen je 2002. godine, a zabrana za bicikle 2010. godine. Od tada do danas polemika u vezi sa Banj brdom ne jenjava.

Banjalučanka Mia Malić kaže da bi bezbolnije bilo da sve ostane kako je sada, jer otkako su uvedene zabrane nema ni problema.

“Svaki dan šetam do spomenika i drago mi je kada znam da nema ni automobila ni bicikala. Kada bi svi vozači bili savjesni, možda bih mislila drugačije, ovako, bolje je spriječiti nego liječiti “, kaže Malićeva.

Izvor: ATV